Rovinjska bolnica 'Martin Horvat' koristit će morsku vodu za grijanje (foto)
U Specijalnoj bolnici „Martin Horvat“ Rovinj danas je svečano otvoren i pušten u pogon sustav dizalica topline, uz pomoć kojeg se morska voda koristi za grijanje bolnice. Riječ je o uspješno okončanom projektu "Sea for Heritage Energy Transition – SEAHEaT“ - teškom 955.206 eura, od čega je bolnici kao nositelju dodijeljeno 517.519 eura - započetom prije dvije godine.
Izazov koji rješava ovaj projekt je povećanje energetske učinkovitosti zgrada koje se smatraju kulturnim dobrima poštujući stroge uvjete koje diktira Nacionalni konzervatorski ured, kao što je česti slučaj s bolnicama i domovima zdravlja u Republici Hrvatskoj. Projektno rješenje promovira korištenje toplinske energije mora posredstvom dizalica topline u projektima energetskih obnova zgrada koja predstavljaju kulturna dobra, budući da je tehnologija minimalno invazivna, visoko tehnološka i visoke efikasnosti. Stoga je i Bolnica „Martin Horvat“ sada dobila dizalicu topline, koja je prilikom svečanosti i puštena u pogon, a s kojom će se smanjiti troškove energenata te povećati energetska učinkovitost.
Tim je povodom danas je održana završna konferencija, na kojoj su predstavljeni rezultati projekta.
Lovre Karamarko, predstavnik Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije, istaknuo je da je upravo ovaj projekt odabran kao ogledni primjer po kojem će ovo ministarstvo formirati planove i budžetiranje za buduće razdoblje. Veseli ga, činjenica da je ovakva inovacija došla upravo iz sektora zdravstva.
Savjetnica ministra zdravstva Maja Cvetojević kazala je da joj je iznimno zadovoljstvo vidjeti da se upravo tako visokotehniloški projekt prvo implementiro u zdravstvenom sutavu, u rovinjskoj bolnici, a koji će, dodala je, sigurno doprinjeti boljim ishodima liječenja pacijenata.
Ravnatelj Specijalne bolnice „Martin Horvat“ dr. Marinko Rade zahvalio je svima na podršci, a osvrnuo se i na to kako je prije izgledala bolnica i prostorije, koje je bilo teško zagrijati, a ljeti rashladiti.
"Obnovili smo fasadu, promijenili prozore u potpunosti, obnovili krovove, ali ono što nam je nedostajalo bio je novac za stare derutne energane. Pojavili su se fondovi Islanda, Lihtenštajna i Norveške koji su nam pomogli u energetskoj tranziciji", rekao je Rade.
"Kao što je fizika pomogla medicini u slučaju koncipiranja dijagnostičkih uređaja koje sada koristimo, kao što su magnetska rezonanca, ultrazvučna dijagnostika, CT, da nam spoj termodinamike i medicine sada omogućuje da koristimo energiju mora za grijanje odnosno klimatiziranje odjela na kojima borave pacijenti, a sve to na njihovu dobrobit", rekao je Rade.
Istaknuo je da su radovi, prema planu, trebali trajati osam mjeseci, ali da su okočani za pet i pol mjeseci pa je ušteda u odnosu na planirani budžet veća od 300.000 eura što, po njemu, govori o pažljivom i racionalnom vođenju projekta.
Prema njegovim riječima, kratkoročni i srednjoročni ciljevi projekta su diversifikacija izvora energije, odmak s fosilnih goriva ka obnovljivim izvorima energije, te povećanje komfora pacijenata koji direktno pridonosi boljim kliničkim ishodima.
"Dugoročni ciljevi su predstavljanje i testiranje novog modela energetske obnove zgrada sa statusom kulturnog dobra korištenjem dizalice topline i morske vode kao glavnog energenta, njih više od 57 000 samo u priobalnom području Hrvatske, izjavio je Rade.
Župan Boris Miletić rekao je da Istarska županija podržava zelenu tranziciju.
"Jako smo puno vremena i energije usmjerili prema izmjenama i dopunama našeg Prostornog plana da bismo se prilagodili onome čemu teži Europa, ali i čitav svijet. Svjedočimo negativnim posljedicama klimatskih promjena i svatko od nas mora dati svoj doprinos u njihovom ublažavanju, a posebice trebamo težiti uporabi obnovljivih izvora energije", kazao je Miletić, zahvalivši se nadležnim ministarstvima te partnerima koji su sudjelovali u projektu.
Rovinjski gradonačelnik Marko Paliaga čestitao je na provođenju ovog projekta, ali i na konstantnoj podršci koja se daje razvoju i obnovi ove vrlo važne bolnice. "Današnji događaj zapamtit ćemo po još jednoj stvari - a to je da je opet Rovinj u nečemu prvi i da iz ove ustanove opet ide dobro znanje i sposobnosti", rekao je Paliaga.
Projekt su financirali Island, Lihtenštajn i Norveške putem financijskog mehanizma EGP-a za razdoblje od 2014. do 2021. godine u okviru programa „Energija i klimatske promjene”. Partneri u projektu bili su Istarska regionalna energetska agencija, Fakultet strojarstva i brodogradnje Zagreb, Rudarsko-geološko-naftni fakultet u Zagrebu i Apenhet AS - donatorski partner iz Norveške. (IHR)
