Nema više prašine s odlagališta pepela TE Plomin
Na lokaciji TE Plomin prošle godine je uveden poboljšani sustav odlaganja pepela koji u svim uvjetima onemogućava prašenje. Novim sustavom pepeo se prethodno miješa s vodom pri čemu nastaje gusta pasta (sa sadržajem vode 20 do 25 posto). Pastozna mješavina pepela i vode, pomoću hidraulične klipne pumpe i transportnog cjevovoda odvodi se do mjesta odlaganja. Novi sustav je na konferenciji za medije, održanoj 21. veljače, predstavio Mihajlo Mirković, direktor TE Plomin d.o.o. Osim Mirkovića i njegovih suradnika, prezentaciji sustava za mokro odlaganje pepela, ali i drugih investicija u zaštitu okoliša prisustvovali su i načelnik Općine Kršan Valdi Runko, gradonačelnik Labina Tulio Demetlika, načelnici preostale tri općine Labinštine Glorija Paliska Bolterstein, Gianvlado Klarić i Ivan Franković, županijski pročelnik za održivi razvoj Josip Zidarić, voditeljica odsjeka Ljiljana Dravec i predstavnice Zavoda za javno zdravstvo Istarske županije.
„Osim što se ovim sustavom sprječava prašenje, taj način odlaganja zahtijeva značajno manju radnu površinu odlagališta jer više nisu potrebni građevinski strojevi za naguravanje pepela. Za trećinu se smanjuje i sam volumen pepela koji se odlaže“, pojasnio je Mirković.
Kako je pojašnjeno na prezentaciji, upotrebom nove, „mokre“ tehnologije, vlaga se u pepelu zadržava oko sedam dana, što površinu odloženog pepela čini kompaktnom. Odlaganjem pepela mokrim načinom u slojevima, svakodnevno ili svakih nekoliko dana, osigurava se da gornja površina deponiranog pepela bude stalno kompaktna i da se ne može stvarati prašina. Ukoliko iz bilo kojeg razloga dođe do duljeg zastoja odlaganja mokrim načinom, provodi se dodatno vlaženje površine. U slučaju potrebe, slobodna površina odloženog pepela mokrim načinom može se pokriti i tzv. geopokrivačima, koji sprječavaju površinsku eroziju. Na mjestu postizanja završne visine odlaganja, pepeo se pokriva završnim slojem zemlje na kojem se sije trava.
Sustav mokrog deponiranja pepela je u funkciji nešto manje od godinu dana i do sada je na taj način deponirano oko 14.000 tona pepela. Ukupna investicija u sustav iznosila je oko 8 milijuna kuna.
Novi sustav odlaganja koristit će i novi blok TE Plomin C u slučaju tehnički uzrokovanih zastoja otpreme nusproizvoda ili nemogućnosti njihovog plasmana u neku od cementara. Naime, u analizi mogućih rješenja zbrinjavanja nusproizvoda iz novog bloka TE Plomin, kao najbolje, za okoliš najprihvatljivije i najekonomičnije rješenje, pokazalo se zbrinjavanje nusproizvoda u cementarama. Veći dio nusproizvoda transportirat će se morskim putem, brodovima za rasute terete. Za potrebe transporta izgradit će se novi pristan na mjestu starog, tzv. austrijskog pristana. Do pristana će se nusproizvodi transportirati putem transportera s trakom te cijevnog gumenog transportera koji će se položiti uz postojeći cijevni transporter ugljena. (Tekst i foto: Divna Knežević)
320 milijuna kuna u zaštitu okoliša
„Termoelektrana Plomin je svih ovih godina dosta ispod graničnih vrijednosti emisija NOx. Granične vrijednosti su 750 miligrama, a mi smo u prosjeku na oko 200 miligrama. Međutim, od ove godine započeli smo projekt deNOx kako bi te pojave još više smanjili. Znači, cilj nam je da budemo ispod 200 miligrama do 2017. godine na što nas isto upozorava Europska unija i usklađenje s njenim uvjetima. U iduće tri godine, zajedno s ovim što je već investirano, u kompletnu zaštitu okoliša planiramo uložiti 320 milijuna kuna, od čega će najviše ići u deNOx postrojenje, uređaj za uklanjanje dušikovih oksida. Do sada smo već uložili gotovo 100 milijuna kuna“, rekao je Mihajlo Mirković, direktor TE Plomin, govoreći o aktualnim investicijama u zaštitu okoliša u Termoelektrani Plomin.
Mirković je najavio i skori dovršetak ugradnje nove opreme u mjernim stanicama za mjerenje kakvoće zraka u okolici TE Plomin, koje bi poslije na upravljanje preuzeo Zavod za javno zdravstvo Istarske županije.
