Javno izlaganje u Plomin luci: Plominu 1 zatvaranje, Plominu 2 poboljšanja

Upravni odjel za održivi razvoj Istarske županije u suradnji s Jedinstvenim upravnim odjelom Općine Kršan 17. srpnja je u Plomin luci održao Javno izlaganje o Zahtjevima za utvrđivanje objedinjenih uvjeta zaštite okoliša za postojeća postrojenja TE Plomin 1 i Te Plomin 2. Riječ je postupku dobivanja okolišnih dozvola za ova dva objekta, što je HEP bio dužan zatražiti shodno ulasku Hrvatske u EU. Izlaganje je održano u sklopu Javne rasprave koja traje od 8. srpnja do 7. kolovoza.

Skup je otvorio Mihajlo Mirković, direktor TE Plomin, a vodio ga je Josip Zidarić, pročelnik Upravnog odjela. Zahtjev su izložili i na pitanja odgovarali Slavko Ferina i Igor Anić iz APO-a te Željko Slavica iz Ekonerga, dviju zagrebačkih tvrtki koje su ga izradile.

Iz publike su sudjelovali Mladen Bastijanić, labinski gradski vijećnik koji je nastupio kao član facebook grupe “Dosta karbona”, predsjednik Zelene stranke Josip Anton Rupnik, Mladenka Vidas iz Šumbera i Ivica Gržinić iz Pazina.

Iz mjerenja i analiza navednih u Zahtjevu proizlazi zaključak da Plomin 1 neće moći udovoljiti zakonskim propisima EU, koji stupaju na snagu 2018. godine, pa mu predstoji gašenje, a Plomin 2 ih već sada zadovoljava, osim u emisijama sumpornog dioksida i NOX-a. Jedinica nema opremu koja bi emitiranje ugljičnog monoksida, sumpornog dioksida i NOX svela ispod dopuštenih granica, a povremeno prekoračuje i granice emisija krutih čestica.

Dvojka će obaviti reviziju sustava za odsumporavanje i ugraditi novu opremu koja će smanjiti ispuštanje NOX. Prilikom toga bit će provedeno niz manjih poboljšanja, među kojima je najznačajnije smanjenje buke u smjeru Plomina i Plomin luke, koja sada u noćnim satima neznatno prelazi dopuštenih 45 decibela.

Bastijanić je imao niz pitanja: zašto se u dokumentu govori o tajnim podacima, zašto nisu uvrštena mjerenja iz 2013. godine, zašto su neke emisije prekoračene, prigovorio je i da mjerne stanice na terenu povremeno ne rade, odnosno da za neka razdoblja nedostaju podaci.

Odgovoreno mu je da se u svim ovakvim dokumentima taje podaci čije bi iznošenje moglo naštetiti poslovnim interesima tvrtke, a tu mogućnost prihvaća Arhuška konvencija o dostupnosti podataka javnosti. Podaci iz 2013. nisu uvršteni jer je Zahtjev upućen Ministarstvu okoliša u svibnju 2012. godine, a u međuvremenu se mijenjala zakonska regulativa, među ostalim i Vladina uredba  o graničnim vrijednostima emisija, koja vrijedi za prijelazno razdoblje koje nam je EU odobrilo.

Na upit izrađivača ministarstvo je odgovorilo da podaci za 2013. godinu nisu potrebni. Slavica  je istaknuo da su i oni za Plomin 2 u propisanim granicama.  Neke emisije su prekoračene, ali radi se  o satnim vrijednostima, odnosno najmanjim intervalima mjerenja, a podaci se vrednuju  mjesečnim postocima emisija ispod granice, odnosno svako prekoračenje ne znači prekršaj.

O nedostatku podataka s mjernih stanica kazao je da je do toga došlo zbog zamjena dotrajalih mjernih uređaja, što je Zavod za javno zdravstvo, koji prikuplja podatke, naveo u izvještajima.

Vidas je upitala je li točno da će se u termoelektrani spaljivati otpad s riječkog odlagališta Marišćina i što je s viškom šljake i nusprodukata odsumporavanja, koje Holcim više ne preuzima jer zbog gospodarske krize smanjio proizvodnju cementa. Spaljivanje u termoelektrani nije moguće jer Zahtjev, odnosno buduća okolišna dozvola to ne predviđa, a što se tiče otpada možemo se samo nadati da će se gospodarstvo što prije pokrenuti. Vidas se osvrnula i na otrovni element talij koji je prije nekoliko godina u zraku u općinama Sv. Nedelja i Pićan izmjeren u povećanim količinama, zanimajući se je li moguće da je izvor ugljen koji se spaljuje u termoelektrani. Slavica je odgovorio potvrdno i kazao da taj problem spada pod propis o emisiji krutih čestica. 

Rupnik je stao na Bastijanićevu stranu kazavši da nikakva tajnost podataka nije prihvatljiva te da je to samo jedan od oblika manipuliranja javnošću. Budući da je raspravu skrenuo prema ekonomnskoj opravdanosti izgradnji Plomina C, Zidarić ga je prekinuo s obzirom da to nije njena tema. Vidas mu je zbog tog prekidanja prigovorila, a Gržinić je iskoristio priliku da, kako je naglasio, pokaže da ima i ljudi koji drugačije misle i izjavio da je on za izgradnju Plomina C jer se samo od turizma ne može živjeti nego nam za razvoj treba industrija. Javna rasprava će se danas održati u Velikoj vijećnici Grada Labina u 18 sati. (Tekst i foto: Robi Selan)