Agencija za lijekove potvrdila: Istrani su živčani i skače im tlak!
Ako je suditi po izvješću Hrvatske agencije za lijekove (HALMED) o potrošnji u 2013. godini, najveći broj Istrana ima probleme sa srcem, tlakom, probavom i živcima. Na lijekove za srce i tlak, doznali smo od Jasminke Tadin iz HALMED-a, potrošeno je gotovo 51 milijun kuna, ili 385 definiranih dnevnih doza na tisuću stanovnika na dan (DDD/1000/na dan).
Na razne lijekove „za živce“ 39 milijuna ili 126 dnevnih doza, a probavni sustav i mijenu tvari 32 milijuna ili 143 dnevne doze. Definirana dnevna doza je inače međunarodna jedinica mjerenja potrošnje lijekova koja je neovisna o cijeni lijeka, veličini pakovanja i farmaceutskom obliku lijeka pa stoga omogućava procjenu trenda u potrošnji i uspoređivanje među različitim državama.
Kad se gore navedene kategorije lijekova dodatno podijele, dobivamo detaljniji uvid u zdravstveno, ili bolje reći bolesno stanje prosječnog Istrana.
U kategoriji lijekova koji djeluju na živčani sustav, u koje spadaju anestetici, analgetici, antiepileptici, antiparkinsonici, psiholeptici, psihoanaleptici i parasimpatomimetici, uvjerljivo vode anksiolitici, ili narodski rečeno sredstva za smirenje. Na njih je utrošeno oko tri milijuna kuna, ili 51 dnevna doza.
Slijede antidepresivi s oko 20 dnevnih doza i također oko 3,1 milijuna kuna, što navodi na zaključak da su znatno skuplji od anksiolitika.
Istrani imaju puno više problema s tlakom nego sa srcem
U HALMEDU doznajemo da Istrani, ako je suditi po potrošnji lijekova, puno više problema imaju s tlakom nego sa samim srcem. Lijekovi koji djeluju na kardiovaskularni sustav, a koji se u HALMEDU vode kao jedna kategorija, su: pripravci koji djeluju na srce, antihipertenzivi, diuretici, periferni vazodilatatori, vazoprotektivi, blokatori Beta-adrenergičnih receptora, blokatori kalcijevih kanala, pripravci koji djeluju na renin-angiotenzinski sustav te pripravci koji modificiraju lipide (hipolipemici).
Dakle, da Istranima ne bi tlak skakao u nebesa, što zbog privatnih, što zbog poslovnih razloga, u 2013. godini utrošeno je 17,3 milijuna kuna ili 106 dnevnih doza na 1000 stanovnika. Odmah ispod njih su lijekovi protiv masnoće u krvi s 73 dnevnih doza ili 14 milijuna kuna. Je li uzrok pretjerivanje u domaćem pršutu i panceti ili jeftine mesne prerađevine kojima je protekao rok trajanja – nismo uspjeli doznati.
Što se tiče potrošnje pojedinačnih lijekova, u Istarskoj je županiji u 2013. godini apsolutni pobjednik aspirin ili acetilsalicilna kiselina. Slijedi ramipril (protiv visokog tlaka), furosemid (diuretik) i amlodipin (također za snižavanje tlaka). Stari dobri diazepam ili Normabel je na sedmom mjestu, alprazolam (Helex ili Xanax) na desetom, a melem za ukočena leđa ibuprofen na 12. mjestu. Vitamin C ili askorbinska kiselina ponosno drži 19. mjesto u Istarskoj županiji. (Kristian Stepčić Reisman)