Polovica istarskih ribara dvoumi se oko scrapinga, slanju broda u rezalište uz potporu EU
Polovica istarskih ribara, njih 50-ak, razmišlja o tzv. „scrapingu“, trajnoj obustavi djelatnosti i slanju brodova u rezalište uz potporu iz Operativnog programa EU, ali za sada ne znaju je li im to isplativo jer im nije poznat trošak rezanja broda. Ovaj podatak doznali smo u razgovoru s Dubravkom Sabalićem, potpredsjednikom Ceha za ribarstvo i akvakulturu Obrtničke komore Istarske županije.
„Scraping“, što na engleskom znači struganje, mjera je koju je EU uvela u cilju smanjenja ribarskih flota država članica kako bi se smanjio izlov i sačuvao riblji fond, a odnosi se na plivarice i koće. U Hrvatskoj se provodi putem Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju. Rok za prijavu počeo je teći 15. siječnja, a završit će 2. ožujka.
Ministarstvo poljoprivrede donijelo je pravilnik o uvjetima kriterijima i načinu dodjele potpore. Prema tom dokumentu ribar bi za brod od 35 bruto registarskih tona, što je prosječna tonaža, zaradio oko 165 tisuća eura. Računica je sljedeća: EU po bruto registarskoj toni daje 4.200 eura te još 82 tisuće eura po svakom brodu za naknadu poslovnog gubitka, ali od toga odbija 25 posto ako je brod stariji od 25 godina, a valja znati da je prosječna starost hrvatskih koća i plivarica blizu 40 godina. Dodamo li tome procjenu da bi škverovi za uslugu rezanja naplaćivali oko 40 tisuća kuna, dolazimo do spomenutog iznosa.
„Nisu to neki novci i zato ja svoj brod ne dam“, kazao nam je Sabalić. Rastanak s brodom i njegovo uništenje emotivan je čin, znaju to i zakonodavci EU, pa je zato dana mogućnost odustajanja sve do posljednjeg trenutka. Nakon što stigne poziv iz rezališta, više nema natrag. (Robi Selan)
