Kajin: Istra ima 42 Bandića, a Zagreb samo jednog

 „U Istarskoj županiji se 2013. godine uprihodovalo 7,629 milijardi kuna, a potrošilo se, tj. vratilo 6,913 milijarde kuna. 2013. godine iz Istre u državni proračun otišlo je 716 milijuna kuna no što je nama ostalo ili što se vratilo“, istaknuo je predsjednik Istarskih demokrata Damir Kajin na konferenciji za novinare održanoj 27. siječnja komentirajući studiju Učinci decentralizacije u Republici Hrvatskoj na ekonomski i fiskalni položaj Istarske županije.

Prema njegovim riječima ova studija delegitimira lokalnu vlast u Istri. U Istri se uprihodi 35 965 kuna po stanovniku, napomenuo je, a po stanovniku se troši 32 140,00 kuna, dok u državni proračun odlazi razlika od 3 826 kuna.

Za mirovine, istaknuo je Kajin izdvaja se 2,014 milijarde kuna, za zdravstvo 1,103 milijarde kuna, za obrazovanje 524 milijuna kuna, za socijalu 193 milijuna kuna...

„Problem Istre je bezobrazno rastrošna lokalna samouprava. 2012. godine trošak iste bio je 1,136 milijarde kuna, 2013. godine 1,211 milijarde kuna, dok su 2014. godinu završili, zbog dodatnog zapošljavanja i razbacivanja novaca, s 1,240 milijarde kuna“, zaključio je Kajin.

Po stanovniku od svih poreza svaki stanovnik u Istri mjesečno izdvaja 3 tisuće kuna, ili 36 tisuća kuna godišnje, nastavio je dodavši kako je u Istri 2008. godine radilo 68 013 radnika, a 2013. godine 59 264 radnika (-8 749 radnika), ili onoliko koliko ih zapošljava turistički sektor.

„S druge strane, raste broj zaposlenih u lokalnoj i državnoj administraciji, vodovodima, obrazovanju, otpadu i slično, jednom riječju samo u nadgradnji. Po rastu plaća smo na 9. mjestu u Hrvatskoj. Bruto plaća u Zagrebu je 9 571,00 kuna, PGŽ 7 768,00 kuna, a u Istri 7 683,00 kune“, istaknuo je.

Investicije iz 2012. godine u Istri iznose 2,21 milijardu kuna (građevina 1,42 milijarde kuna, a oprema 620 milijuna kuna, dok na turizam od tog iznosa otpada 751 milijun kuna), kazao je. U Gradu Zagrebu investicije iz 2012. godine iznose 25,9 milijarde kuna, a u PGŽ 3,18 milijarde kuna - znači, Zagreb je 2012. godine investirao 11 puta više nego Istra), naglasio je Kajin.

Istra jedna od najzaduženijih županija

„Pad investicija u Istri od predkrizne 2008. godine iznosi 47,8%, dok je najmanji pad investicija od krize naovamo u Zadru – 14,1%. Konkurentnost: na prvom mjestu je Zagreb, zatim Varaždin, a na trećem mjestu Istra“, izjavio je, te dodao kako je po poslovnoj konkurentnosti, zbog najmanje nezaposlenosti, u Hrvatskoj Istra je na prvom mjestu.

Mala i srednja poduzeća u Istri, što se tiče dobiti, na 9. su mjestu u Hrvatskoj, poručio je Kajin. BDP Istre 77% je od europskog prosjeka, ili 96 657,00 kuna, ili 12 991,00 eura, napomenuo je. BDP Primorsko goranske županije iznosi 75% od europskog prosjeka, ili 12 724,00 eura, dok je Grad Zagreb na 106% od europskog prosjeka s 137 558,00 kuna.

„Istra je jedna od najzaduženijih županija – 884,77 kuna po stanovniku, iznadprosječno smo stari – 43 godine, a 2013. godine doselilo se 2 229 ljudi, a iselilo se 1 579. 2013. godine lokalna samouprava u RH uprihodovala je 22 milijarde kuna, a državni proračun iznosi 116 milijardi kuna“, kazao je Kajin.

Također je naglasio kako Istra rapidno stagnira u odnosu na prije 10-12 godina. Istra je po razvijenosti druga županija u Hrvatskoj, napomenuo je (Grad Zagreb ima status grada i županije) i za to nije trebala studija, mišljenja je Kajin, ali studija je hvalevrijedno štivo kako bi stanovnici Istre shvatili što se događa s Istrom, i zašto stagniramo.

„Pred 10-12 godina imali smo 18% veći BDP od PGŽ, a danas ispod 2%, tada smo imali BDP 18% manji od Zagreba, a danas Zagreb ima BDP 30% veći od Istre. Istra stoji na mjestu. Drugi nam se približavaju, ili u slučaju Zagreba, rapidno odmiču. Stajanje na mjestu od 2003. godine do danas Istru je koštalo 18 općih bolnica i 18 kampusa. Tu štetu je (ruku pod ruku) Istri počinila lokalna i državna izvršna vlast koju je IDS (Sanader) otvoreno podržavao jer ih je ta politika štitila od progona“, smatra Kajin.

Hrvatska je bezobrazno centralizirana država, naglasio je, ali od 7,629 milijardi kuna u 2013. godini u Istri ostaje ili se vraća 6,913 milijarde kuna (u proračun više uplaćujemo 716 milijuna kuna, što odgovara svojedobnoj jednogodišnjoj dobiti Adrisa), odnosno od 100 proračunskih kuna ostvarenih u Istri, 92 kune se ili vraćaju ili ostaju u Istri.

Kriminal, nepotizam, medijska cenzura i pogodovanje

Prema njegovom mišljenju, u zadnjih 10-12 godina čelnici lokalne samouprave, njih 50-ak, svi redom težih od 2 milijuna eura, zajedno su se okoristili uz blagoslov policije, nečinjenje DORH-a, te žmirenje aktualnih predsjednika i premijera za barem jedan Pelješki most.

Ova studija govori da Zagreb po stanovniku u državni proračun (neto) izdvaja pet puta više od Istre, a pred 10-12 godina izdvajao je (neto) dva puta više od Istre, nastavio je Kajin upitavši se zašto Zagreb može, a Istra ne može. „Zato jer Zagreb ima jednog Bandića, a Istra ima 42 Bandića. Zagreb ima jednog Kikaša, a Istra ima 140 Kikaša (koliko imamo komunalnih poduzeća)...“, smatra Kajin.

Razlog ovog zaostajanja i stagniranja Istre vidi u kriminalu, jer je primjerice u 12 godina u Istri ukraden jedan Pelješki most samo od lokalnih moćnika, zatim u nepotizam, jer se kazao je, zapošljavaju samo IDS-ovci i koalicijski partneri, te pogodovanju i medijskoj cenzuri, reketu i strahovladi.

Ako je odnos više plaćenog – Istri vraćenog ili ostalog, u 2013. godini bio 716 milijuna kuna, istaknuo je, 2014. godine bit će oko 600 milijuna kuna, a izborne 2015. godine s nastavkom radova na Y, taj omjer iznosit će oko 500 milijuna kuna.

Milijuni kuna za kupovanje izbora, fešte, medije…

Smatra da Hrvatsku treba redefinirati na način kako je teritorijalno bila ustrojena, te financijski strukturirana do 1990. godine, odnosno približiti je idealu od 10-12 lokalnih samouprava - 1990. godine uža Istra, bez Liburnije i otoka, imala je 7 skupština općina.

Mišljenja je da Hrvatska mora jamčiti autonomnost pravosuđu, sprovesti reviziju dohotka i imovine, kod svih dužnosnika, počevši od državnih do lokalnih, pojedince lišiti svega onoga za što nemaju pokriće u dohotku, te pustiti ljude da rade i da imaju.

„U Istri sve investicije isključivo se financiraju iz državnog proračuna, bilo da je riječ o cestama, odvodnji, otpadu, kampusu, Y, zgradi DORH-a, jamstvu Uljaniku... Lokalna samouprava u Istri raspolaže s 3 milijarde kuna, a tih 3 milijarde kuna isključivo se koristi za kupovanje izbora i opstanak na vlasti. Samo za reprezentaciju (lokalni čelnici u jednoj godini pojedu 3 CT uređaja), intelektualne usluge, medije, PR itd., fešte troše preko 100 milijuna kuna“, kazao je i zaključio kako se nigdje u Hrvatskoj za te namjene ne troši toliko novaca koliko u Istri. 

Istra crna rupa za medijske slobode

Istra je crna rupa što se tiče medijskih sloboda, smatra Kajin. Po slobodama, poglavito medijskima, Istra nije ni sjena Istri u periodu od 1990. do 2009. godine, naglasio je.

„Prije da sličimo Istri između dva rata i neposredno onoj nakon Drugoga svjetskog rata. Razlika između one Istre i ove današnje je samo utoliko što mi koji oponiramo istarskim čelnicima ne završavamo u fojbama ili što nas ne tjeraju da pijemo ricinusovo ulje“, kazao je.

Smatra da je kontrola medija od strane IDS-a Istri učinila štetu poput krađa u lokalnoj samoupravi ili pretvorbi. Također je naglasio kako je suzbijanje drugačijeg mišljenja, nedozvoljavanje bilo koje kritike, podmićivanje pojedinih vlasnika i glavnih urednika medija, Istru bacilo 10 godina unazad.

„Te medijske neslobode imaju za cilj održavanje postojeće politike, nastavak nepotizma i svekolike pljačke, a što se događa uz blagoslov prvih ljudi države, DORH-a i policije“, poručio je Kajin.