Vlada uzrokovala opći financijski slom gradova i općina

Kad je Vlada RH donijela promjene Zakona o dohotku kojim je povećala prihode građana, veliki dio stručne i političke javnosti izrazio je sumnju da će ovaj potez biti medvjeđa usluga građanima. 

„Porezna reforma“ kojom je dio građana dobio veća primanja, i to obrnuto propocionalno (građani do 6 tisuća kuna primanja povećanje od 40-100 kn mjesečno, a oni s 15 i više tisuća kuna primanja dobili su tisuću i više kuna mjesečno povećanje plaće), sad se obija građanima koji u desetine općina i gradova ne znaju da li će im vrtići sutra raditi.

Nakon samo mjesec dana u 2015., svjedoci smo raspada sustava i financija jedinica lokalne samouprave, čiji će račun platiti i direktno (financijski) i indirektno (smanjenjem usluga i projekata, tj. javnog standarda) građani.

Pula morala donijeti odluku o smanjenju socijalnih transfera

Vlada je raspisala izbore za načelnike/gradonačelnike i općinska/gradska vijeća u čak 17 općina i gradova koji nisu donijeli proračun ili odluku o privremenom financiranju: Dubrovniku, Novom Marofu, Svetom Ivanu Zelini, Rabu, Pagu, Hvaru, Omišu, Korčuli i Zlataru te za općinsko vijeće i općinskog načelnika te zamjenike općinskog načelnika u općinama Kukljica, Rugvica, Milna, Petlovac, Čaglin, Strahoninec, Lumbarda i Gundinci.

Obersnel (Rijeka), Miletić (Pula), Flego (Istarska županija), Sponza (Rovinj), Švaljek (Zagreb) i mnogi drugi čelnici lokalne i regionalne samouprave upozoravali su na ovaj scenario, budući da je Vlada preko noći ukinula do 20 posto autonomnih prihoda jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Velika većina gradova i općina je donijela odluku o privremenom financiranju, a oni koji nisu, poput Pule, morali su donijeti odluke o smanjenju socijalnih transfera i financiranju projekata. Pulski proračun sa svojim smanjenjima izdvajanja za socijalu i javni standard građana, izazvao je takvu reakciju javnosti da su ljute majke prosvjedovale s punim pelanama ispred Gradske palače.

Bogati Varaždin na rubu totalnog raspada gradskih financija

Mnogi gradovi i općine sad su u izvanrednom stanju, poput Varaždina gdje je gradonačelnik Habuš donio odluku o obustavi izvršenja proračuna. Prema riječima Gradske uprave Varaždina, svi odjeli gradske uprave dobivat će 30 posto manje sredstava od predviđenih, zbog nepodmirenih obveza iz 2014., nelikvidnosti i  smanjenog priljeva novaca od poreza na dohodak.

Ovo de facto znači i bankrot Grada Varaždina jer trenutno ne može izvršavati svoje obveze. Možemo samo zamisliti koliki će to utjecaj imati na usluge javnog standarda za građane, kad jedan relativno bogati Varaždin je na rubu totalnog raspada gradskih financija?

Usput, Varaždin je prošle godine imao sedam (da dobro ste pročitali) rebalansa gradskog proračuna.

Kad je pulski gradonačelnik Miletić najavio velike rezove u proračunu, mnogi su skočili i opravdano se zapitali gdje je kraj mizeriji koja svakim danom zada novi udarac. Sad vidimo da je smanjenje proračuna kroz socijalne transfere i javni standard bio jedini način kako da Pula ne doživi sudbinu Varaždina ili desetina općina i gradova koji su na rubu bankrota.

Bio je u pravu i Obersnel kad je rekao da će ova odluka Vlade donijeti kaos i nemogućnost općina i gradova da obavljaju svoje ustavne dužnosti u pružanju javnih usluga odvoza smeća, školskog i predškolskog odgoja, zdravstvene zaštite i ostalog.

Odlukom Vlada najviše kaznila ekonomski zdrav dio zemlje

Vlada je ovom odlukom najviše kaznila onaj ekonomski zdrav dio zemlje, zapadnu Hrvatsku (Grad Zagreb, Istru, Rijeku i Primorje, te Karlovačku, Varaždinsku i Međimursku županiju). Tamo gdje su jedinice lokalne samouprave koje ostvaruju suficit u odnosu na državni proračun (višak uplaćenih sredstava naspram dotacijama iz državnog proračuna).

Koji je jedini odgovor gradova/općina? Povećati prireze, oni koji nemaju već zakonski maksimum poput Zagreba, i smanjiti razinu usluga. Građanima veći računi i slabija usluga. 

Zašto? Da bi manageri s plaćom od 15 tisuća kuna imali tisuću kuna veću plaću? Dokle? Pa vjerojatno do ukidanja svih općina, gradova i županija kao jedinica lokalne i regionalne samouprave.

Država odgovorna za 98 posto ukupnog javnog duga, a općine, gradovi i županije za preostala dva posto

Ovo je bila odluka Vlade kojom je zabijen zadnji čavao u ustavni poredak RH u kojem postoje općine, gradovi i županije. Vlada će jednostavno financijski ugušiti i uništiti svaki grad, općinu i županiju, tako da same od sebe prestanu postojati.

Na EU fondove možemo zaboraviti, jer jedinice lokalne i regionalne samouprave g nemaju za plaćanje računa ili plaća zaposlenicima, a ne da će osigurati sufinanciranje EU projekata. Treba li napomenuti da je Fond za regionalni razvoj jedan od izdašnijih EU fondova? 

Usput, po prvi put, Ministarstvo financija nije izdalo smjernice za izradu proračuna jedinica lokalne i regionalne samouprave. Kao da je želja da svi gradovi i općine puknu te da cijeli ovaj sustav uređenja dođe do kraja preko leđa građana? 

Ako se već mora smanjiti broj općina, gradova i županija onda se to može i bez daljnjeg cijeđenja građana i urušavanja sustava javnog standarda koji po zakonu jedinice lokalne i regionalne samouprave moraju pružati građanima. I koje nema tko drugi pružiti.

Ovako je cijena koju građani plaćaju, ili će tek platiti, jednostavno prevelika. Riskira se i opći društveni slom nakon osam godina krize i depresije. Na kraju, nemojmo zaboraviti da je država odgovorna za 98 posto ukupnog javnog duga, a općine, gradovi i županije za preostala dva posto. (Nenad Čakić)