Leko Kajinov govor za saborskom govornicom usporedio sa satarašem
Predsjednik Hrvatskog sabora Josip Leko 25. veljače je ponovno kritizirao praksu nekih zastupnika da kroz saborske stanke, mimo dnevnog reda i mogućnosti da im se odgovori, govore o čemu god zažele, pri čemu je istup Damira Kajina (Istarski demokrati) nazvao "sataraš diskusijom", donosi Index.hr.
"To ne želim ometati, jer je usvojeno da zastupnici imaju pravo na 'konferenciju za javnost' u Saboru, odnosno da s govornice govore što god hoće", rekao je Leko nakon što su klubovi u Saboru progovorili o stanju u gospodarstvu, sustavu HŽ-a i kompostani u Buzetu.
"Znam da je izborna godina i da se želimo predstaviti javnosti, ali zadnje godine se teško može promijeniti ono što smo ostavili u tri godine", poručio je Leko kolegama.
"Slobodni stil"
Posebno ga je isprovocirao Kajinov istup u kojem je povezao "prča" (mladog neuškopljenog jarca), tunel kroz Učku, Pelješki most, kamate, Franza Josefa i Tita, na što je Leko zaključio da se radi o "sataraš diskusiji".
Kajin se na tvrdnje da je carica Marija Terezija jedina vodila brigu o Slavoniji nadovezao izjavom da su jedino Franz Josef i poslije Josip Broz Tito vodili brigu o Istri. "Cijela je (željeznička) infrastruktura položena za Austrije i Tita, govorimo o Pelješkom mostu, a ne željezničkom tunelu kroz Učku", kazao je.
Zatim je kolege izvjestio da je u ponedjeljak preko 200 ljudi u Buzetu reklo "ne" kompostani na 500 metara od općine, škole, vrtića i ambulante.
Život sa "prčem"
Da bi čim zornije dočarao što bi kompostana značila za Buzet prenio je riječi jednog Buzećana kako bi to bilo kao da se netko odluči u stanu od 50 kvadrata živjeti s "prčem". "Dalmatinci, Primorci, Boduli znaju koja je ta životinja, a ovi sa kontinenta neka se raspitaju", uzvratio je Kajin na smijeh i propitivanje iz klupa.
Potom je, govoreći o gospodarskim prilikama u zemlji, procijenio da bi se ove godine mogao dogoditi rast BDP-a. "Ali nama je danas potrebno sve od investicija, do učinkovitije uprave, decentralizacije, reformi...", rekao je Kajin.
Ponovio je kako je od početka krize, 2009. godine, izgubljeno 208.000 radnih mjesta, u Hrvatskoj je svega 1,3 milijuna zaposlenih, javni dug će uskoro dosegnuti 300 milijardi kuna, a pred krizu je bio 50 milijardi kuna.
Ipak treba primijetiti da je industrijska proizvodnja lani rasla za 3,6 posto, izvoz za 8,4 posto, za 0,3 posto rasle su neto plaće, a za 2,6 posto je veći promet u trgovini, pobrojao je zastupnik.
