Stručnjaci se slažu: Hrvatskoj je dovoljno pet do sedam županija
Hrvatska ima previše županija, složili su se sudionici okruglog stola o teritorijalnom preustroju Hrvatske kojeg je organizirao Institut za javne financije. Svi sudionici okruglog stola složili su se da Hrvatskoj treba najviše pet do sedam županija, piše Index.hr.
Ivan Koprić, profesor na zagrebačkom Pravnom fakultetu, na okruglom stolu predložio je preustroj Hrvatske u šest regija i 120 lokalnih jedinica.
"Cilj mora biti da građani imaju isti krug javnih usluga gdje god žive. To sada nije slučaj, zbog čega na više od 80 posto teritorija imamo depopulaciju", kaže Koprić, koji je zajedno s Dubravkom Jurlinom Alibegović sa zagrebačkog ekonomskog instituta ukazao na važnost decentralizacije zemlje.
"Velike promjene puno koštaju, ali donose potencijal kojeg mi sad nemamo"
"Hrvatska je visoko centralizirana u odnosu na druge zemlje Europske unije", kaže Jurlina Alibegović, te upozorava na velike razlike u fiskalnim kapacitetima: "Od ukupnih proračunskih prihoda jedinica lokalne samouprave, gradovi ostvaruju 70 posto, od čega 30 posto otpada na Grad Zagreb, a općine i županije po 15 posto".
"Govorimo o decentralizaciji, a ne mičemo se od centralne države. Oko milijardu kuna s državne razine i dvije milijarde kuna s županijske razine upumpava se u niže jedinice da bi sustav nastavio funkcionirati", dodao je Koprić.
Jurlina Alibegović smatra da bi status općine trebala imati samo područja s više od 2000 stanovnika, za status grada bilo bi potrebno 10.000 stanovnika, a za status velikog grada više od 35.000 stanovnika.
"Velike teritorijalne promjene puno koštaju i puno traju. Ali na kraju donose razvojni potencijal. U ovakvom stanju i okolnostima, mi tog razvojnog potencijala nemamo", kaže Koprić.
"Lokalna uprava efikasnija od Vlade"
Da Hrvatska ima previše županija slažu se i Vladimir Šišljagić i Zlatko Komadina, župani Osječko-baranjske i Primorsko-goranske županije. Šišljagić se zalaže za podjelu Hrvatske na pet županija, te zagovara fiskalnu decentralizaciju koja bi jedinicama lokalne samouprave omogućila veću autonomiju.
"Ovakav način funkcioniranja je neodrživ", rekao je Šišljagić, dodavši da Vlada na županije prebacuje sve više funkcija, a istovremeno im smanjuje prihode. Slične stavove ima i Komadina, koji potrebu za decentralizacijom argumentira tvrdnjom da je lokalna uprava efikasnija od središnje države.
"Sadašnji sustav nije održiv. Mi imamo teritorijalni ustroj još iz 1993. godine, iz vremena Franje Tuđmana. Struka je jedinstvena u stajalištu da nam treba pet do sedam regija i manje općina i gradova. Ali činjenica je da je to teško provesti jer niti jedna Vlada do sada nije imala hrabrosti za tako nešto", rekao je Komadina.
Predrag Štromar, župan Varaždinske županije, smatra da bi u Hrvatskoj trebalo biti pet do sedam županija ili regija. U svakoj regiji bi, kaže Štromar, trebalo živjeti barem 600.000 ljudi.
Samo četiri županije u plusu
Anto Bajo iz Instituta za javne financije podsjetio je da je njihovo istraživanje pokazalo da su od 2011. do 2013. godine samo četiri županije (uključujući Grad Zagreb) poslovale pozitivno, odnosno bile neto uplatitelj u proračun, dok su sve ostale više trošile nego što su pridonosile proračunu, piše Index.hr.
