Valter Kvalić: Zašto sam za realizaciju projekta Plomin C

Medijsku scenu posljednjih dana uglavnom su okupirali protivnici izgradnje TE Plomin C na ugljen. Stoga je vrlo zanimljivo čuti i drugačije mišljenje, naročito ako dolazi od osobe koja ničim interesno nije vezana za ovaj projekt, poput Valtera Kvalića, kapetana duge plovidbe iz Vozilići, čije mišljenje objavljujemo u nastavku:

„Želio bih izraziti svoje mišljenje u vezi potencijalne izgradnje trećeg bloka termoelektrane Plomin na ugljen. Živim oko 2 km zračne linije od lokacije termoelektrana, pa se može zaključiti da sam izravno zainteresiran za tu problematiku.

U Hrvatskoj veliki medijski prostor dobivaju oni koji su protiv nečega

Činjenica je da u Hrvatskoj veliki medijski prostor dobivaju oni koji su protiv nečega. Isto tako svatko si uzima za pravo da se usprotivi nekom projektu, bez obzira na svoju stručnost. U zadnje vrijeme svjedoci smo otpora prema izgradnji energetskih objekata (Ombla, Ploče, Plomin), bez obzira na činjenicu da Hrvatska ne proizvodi dovoljno energije za svoje potrebe. I mnoštvo drugih projekata nailazilo je ili nailazi na otpor (golf igrališta, pogoni za zbrinjavanje otpada, kompostane, bušenje u Jadranu itd.). Struku se uglavnom ne sluša, a glasni protivnici projekata straše javnost nerealnim kataklizmičkim projekcijama.

Tako je i u slučaju Plomina C. Radi se projektu od važnosti za čitavu državu i ne bi bilo dobro da o tome odlučuju ljudi koji nisu stručni. Po meni javnost ima pravo tražiti od države, odnosno investitora najviše standarde u pogledu kvalitete zraka, vode, zbrinjavanja otpada itd. u okruženju objekta. Pri tome ne treba izmišljati toplu vodu, nego jednostavno se informirati kako je to riješeno, na primjer u Njemačkoj, gdje je u pogonu veći broj sličnih postrojenja.

Ja sam za to da se svakako krene u realizaciju projekta Plomin C. Pokušat ću to i argumentirati.

1. U Plominu već postoje dva pogona manje snage od Plomina C, tako da se izgradnjom još jednog pogona vizura neće puno promijeniti. Čak bi se predviđenom izgradnjom zatvorenog depoa za ugljen mogla i donekle popraviti. Čak i ako se ne izgradi novi pogon, sadašnji pogoni će nastaviti raditi još godinama.

Spominjanje plina kao energenta u Plominu je besmisleno

2. Prema onome što se može saznati od mjerodavnih stručnjaka, Hrvatska proizvodi manje energije od svojih potreba, pa postoji nužnost izgradnje novih pogona. Pri tome je trošak izgradnje bitan, a upravo gradnja novog bloka uz već postojeći istog tipa znatno smanjuje trošak izgradnje. Zato se upravo nameće zaključak da je upravo Plomin najpogodnija lokacija, a termoelektrana na ugljen najisplativija. Na primjer, za novi blok nije potrebno graditi novi dimnjak ni novo pristanište za brodove što bi znatno smanjilo cijenu gradnje. Sigurno ima i drugih objekata, odnosno postrojenja koja bi se samo trebalo nadograditi za potrebe novog bloka. Spominjanje plina kao energenta u Plominu je besmisleno, jer ako se bude gradila termoelektrana na plin, onda to sigurno neće biti u Plominu nego na nekoj drugoj lokaciji.

3. Izgradnja jednog ovako velikog pogona donijela bi velike pozitivne promjene u bližoj i široj okolici. Bilo bi posla za tvrtke različitih profila, od kojih bi jedan veći dio dobio dobar zamah i za period nakon izgradnje elektrane.

4. Za potrebe izgradnje elektrane morali bi se izgraditi i neki infrastrukturni objekti (vodovod, plinovod itd.) koji se ne bi gradili samo za potrebe elektrane, nego i za okolno stanovništvo.

5. Lokalna zajednica bi profitirala dugoročno kroz stalne prihode od renti, odnosno komunalnih naknada, a ta bi se sredstva mogla iskoristiti za pokretanje nekih drugih gospodarskih aktivnosti.

6. Za pretpostaviti je da će se prilikom gradnje koristiti najnovija tehnologija. To je prilika za naše inženjere i druge stručnjake da se usavrše. Nije dovoljno školovati stručnjake, nego im treba i dati priliku da budu u tijeku s najnovijim tehničkim dostignućima, a ovo je upravo idealna prilika.

7. Novi blok donio bi i neke mogućnosti kojih do sada nije bilo. Iznijet ću jednu koja je vezana uz moju struku. Naime, u Plominu  sada postoji pristanište za brodove kojima se doprema ugljen. Koliko sam upoznat, u planu je i izgradnja još jednog manjeg pristaništa za brodove koji bi odvozili pepeo i šljaku. Za potrebe sadašnjih pogona, u Plomin uplovljava prosječno jedan brod mjesečno. Kad bude izgrađen novi blok, u Plomin će uplovljavati desetak brodova mjesečno. Mislim da bi se u toj situaciji moglo i razmišljati o osnivanju brodarske tvrtke koja bi opsluživala dio potreba termoelektrana. Ovakav projekt bi donio višestruku korist, ne samo bližoj okolici, nego bi tu svoj interes mogla naći i naša brodogradilišta.

8. Kao Istrijan volio bih da Istra na svom području ima postrojenja koja mogu proizvesti dovoljno energije za njene potrebe. S Plominim C, to bi se stanje dugoročno održalo. Naravno, to ne znači da treba odustati od obnovljivih izvora energije.

Političari slično razmišljaju, ali se boje to reći naglas

Nisam jedini koji ovako razmišlja, ali očito nismo dovoljno glasan. Imam dojam da i političari slično razmišljaju, ali se boje da će ih birači kazniti ako to kažu naglas. Kako inače objasniti činjenicu da se lokalni čelnici zalažu za referendum, a istovremeno se dogovaraju o podjeli rente koje neće ni biti ako se elektrana ne izgradi.

Nije tajna da u Hrvatskoj postoje uvozni lobiji gotovo u svakoj grani gospodarstva. I to prilično jaki i čini se uspješni. U poljoprivredi se nastoji na svaki način zatrti domaća proizvodnja, kako bi se otvorio put uvozu. Kako objasniti protivljenje bušenju u Jadranu, dok istovremeno u tom istom Jadranu Talijani buše naveliko. Nekome je u interesu da naftu kupujemo, a da apsurd bude veći ona u Jadran dolazi tankerima, koji svakako predstavljaju veću opasnost od platformi. Svjesno ili nesvjesno brojne građanske i ekološke udruge u Hrvatskoj svojom aktivnošću potpomažu uvozne lobije. Tako je i kod struje. Sprečavanjem izgradnje energetskih objekata, prisiljeni smo kupovati struju vani, dok god u Europi bude viškova ili dok budemo imali čime platiti. Čini se da se nama najviše isplati ništa ne raditi“, rekao je Valter Kvalić.