Hrvatin: Jugoslavija je za razliku od Hrvatske bila ugledna država
„Ovima koji sklanjaju Titovu bistu s Pantovčaka i koji o njemu izriču laži, poručujem da to govori više o njima samima, nego o Titu. Bista je, iako kamena, jedva čekala da se makne iz te sredine i od tih ljudi koji danas sjede na Pantovčaku“, kazao je Josip Hrvatin predsjednik labinskog ogranka Društva Josip Broz Tito, 4. svibnja na polaganju vijenca kod Titove biste u Labinu, povodom 35 obljetnice njegove smrti.
Također je istaknuo kako su antifašisti za slobodu, samo u Istri, dali 17 tisuća života, dok je u Domovinskom ratu poginulo 14 tisuća branitelja. Bez obzira na to, dodao je, partizan bez obe noge danas dobiva oko 5,3 tisuća kuna mirovine, dok nekim braniteljima iz Domovinskog rata ta mirovina iznosi i do 25 tisuća kuna. „Po tome se može zaključiti kakva je to država bez Tita“, zaključio je Hrvatin.
Jugoslavija s Titom na čelu bila je ugledna država što se ne bi moglo reći za ovu sadašnju, poručio je, a Tito je bio cijenjen i poštovan diljem svijeta. „On nije bio bog, već čovjek i upravo ga zato i cijenimo. Kad samo pomislimo u kojim je teškim situacijama donosio odluke, i u ratu i u miru, moramo mu odati priznanje“, naglasio je.
Nekima je dolaskom svijetla pao mrak na oči, nastavio je Hrvatin, pa Tita nazivaju diktatorom. Prema njegovim riječima, jedna od njih je i današnja predsjednica Kolinda Grabar Kitarović te njezini istomišljenici. Takvima koji Tita ne cijene, poručio je neka i dalje budu iskompleksirani i neka nastave živjeti u mraku te dodao: „Mi im tu ne možemo pomoći, no možemo mladima govoriti istinu i učiti ih da na istini, a ne na lažima, stvaraju svoje zaključke“.
Hrvatin je napomenuo kako se danas govori da Jugoslavija nije bila demokratska zemlja. No, mišljenja je da je demokracija vrlo relativan pojam i najčešće se demokratskom zemljom smatra ona na čijim izborima možemo birati između više stranaka i to je sve. „Rasizam, ubijanje, ograničavanje demonstracija, otvaranje ratnih žarišta diljem svijeta, to je za neke vrhunac demokracije koje mi danas nekritički prihvaćamo. Tito koji to nije prihvaćao smatra se diktatorom“, zaključio je Hrvatin.
Podsjetio je i da je na Titovom pogrebu bilo 215 stranih izaslanstava, 600 uzvanika, 93 pripadnika nesvrstanih zemalja, 25 predsjednika, četiri kralja, sedam šefova državnih savjeta i vođa komunističkih partija, 10 premijera, šest predsjednika parlamenata, 36 ministara ili potpredsjednika vlada, što dokazuje njegov ugled u svijetu.
Svu veličinu tog ispraćaja, dodao je Hrvatin, možemo si dočarati ako je usporedimo s ispraćajem američkog predsjednika Johna F. Kennedyja čijem je pogrebu prisustvovalo 67 izaslanstava.
Nakon polaganja vijenca, u prostoru nekadašnjeg kafića na kolodvoru, otvorena je izložba posvećena Titu. (Tekst i foto: Danijela Bukvić)
