Za tjedan dana Pula brani svoju kandidaturu za Europsku prijestolnicu kulture 2020
Bliži se kraj prve natječajne faze za Europsku prijestolnicu kulture 2020. godine. Ova prestižna titula prije svega je sredstvo za aktiviranje kulturnih i drugih potencijala gradova koji se natječu, snažan alat za nužne promjene.
Podsjetimo, u prvoj natječajnoj fazi, uz Pulu, sudjeluju i Varaždin, Rijeka, Osijek, Split, Dubrovnik, Zadar, Đakovo i Zagreb. Pula se i u ovom vrlo zahtjevnom natječaju za najveći europski projekt istaknula među brojnim gradovima kandidatima; Grad Pula prvi je grad u Europi koji je predao natječajnu dokumentaciju za kandidaturu za prestižnu titulu Europske prijestolnice kulture 2020.
Pula donijela prvu Kulturnu strategiju grada
Uspješno su odrađene sve preliminarne aktivnosti te je za sada, koliko je poznato, jedini grad kandidat koji na ovom natječaju u potpunosti zadovoljava vrlo stroge formalne uvjete. Pripreme za kandidaturu trajale su godinama. Pula je donijela prvu Kulturnu strategiju grada u Hrvatskoj koja je uvjet pristupa natječaju, zatim prva kompletirala i predala natječajnu dokumentaciju u Europi, a ujedno i je prvi hrvatski grad koji je još 2009. prepoznao značaj ovog natječaja i prvi službeno obznanio svoju kandidaturu.
Puča će 28. svibnja 2015. godine, među ostalim gradovima kandidatima, braniti pred Europskim stručnim Povjerenstvom svoju kandidaturu za ovu prestižnu titulu. Prezentacije gradova koji se natječu za prestižnu europsku titulu održat će se u Zagrebu od 27.- 29. svibnja pred europskim Stručnim povjerenstvom sastavljenom od 12 članova (10 iz europskih zemalja, 2 iz Hrvatske). Još se ne zna broj gradova koji će ući u drugi krug, poznat je jedino broj gradova koji se natječu. To su Dubrovnik, Đakovo, Osijek, Pula, Rijeka, Split, Varaždin, Zadar i Zagreb. Ukoliko Grad uđe u drugi krug, sukladno natječaju počinje se sa detaljnom razradom programa, također radi se na čvršćoj suradnji kulturnog sektora i međusektorskog povezivanja, ne samo u Gradu već i u Europi, organiziraju se „eventi“ koji gradu daju veću vidljivost na karti Europe i radi se na intenzivnoj pripremi druge natječajne dokumentacije s uključivanjem ne samo cjelokupnog kulturnog , već i gospodarstvenog, obrazovnog i turističkog sektora.
Nastup pred stručnim europskim povjerenstvom
Dakle, 28. svinja 2015. godine Pula stupa pred stručno europsko Povjerenstvo. Povjerenstvo čine članovi Europskog parlamenta, Europske komisije, Europskog vijeća, te Odbora regija. Uloga Povjerenstva je ocijeniti prijave gradova kandidata, usuglasiti listu gradova koji ulaze u fazu konačnog odabira, predložiti jedan grad za dodjelu naslova Europske prijestolnice kulture i novčane nagrade Melina Mercouri, pratiti pripreme imenovanog grada sve do godine naslova (faza praćenja) te na kraju faze praćenja podnijeti izvješće na temelju kojeg će Komisija odlučiti hoće li određenom gradu dodijeliti novčanu nagradu Melina Mercouri. Povjerenstvo se sastoji od 12 članova. Sukladno Pravilima provedbe natječaja za Europsku prijestolnicu kulture Hrvatske te na temelju iskazanog interesa i procjene svih pristiglih prijava kandidata, dva nacionalna člana, nakon potvrde europskih institucija, imenovana su od strane Ministarstva kulture Republike Hrvatske: Ivana Katurić i Maroje Mrduljaš. Europske institucije i tijela imenovali su deset stručnjaka za članove Povjerenstva za 2015. godinu: Europski parlament: Sylvia Amann, Cristina Farinha, Agnieszka Wlazel, Europska komisija: Steve Green, Jordi Pardo, Suzana Žilič Fišer, Europsko vijeće: Ulrich Fuchs, Aiva Rozenberga, Pauli Sivonen, Odbor regija: Anton Rombouts
Dobre ocjene natječajne knjige Pule
Europski konzultanti odlično ocjenjuju natječajnu knjigu Pule; vrlo je zahtjevna u tehničkom smislu i obuhvaća, uz umjetnički program, poglavlja o kulturnoj i razvojnoj strategiji, europskoj dimenziji projekta, evaluaciji, participaciji i brojne druge strogo zadane pojedinosti. Pula je svoju natječajni knjigu posvetila slabo poznatom europskom vizionaru i prvom svemirskom arhitektu Hermanu Potočniku Noordungu rođenom u Puli 1892. koji je snažno vjerovao da jednom kada čovjek napokon osvoji svemir, nikada ne bi smio dozvoliti ni jednoj vojsci da ga okupira. Stoga će u svom programu pulska prijestolnica izvršiti svojevrsnu kulturnu okupaciju, a tema je kulturna demilitarizacija koja je duboko utkana u viziju razvoja grada i cijele regije, jer je i dvadesetak godina nakon što je posljednji vojnik napustio Grad, svijest građana još uvijek “okupirana”.
Kulturni programi odvijat će se i u “nepoznatoj” Puli
Pula će svojom kandidaturom ponuditi svojim građanima, ali i svim građanima Europe brojne kulturno umjetničke događaje. U projekt su već u ovoj prvoj natječajnoj fazi uključeni brojni europski partneri, institucije i umjetnici, a uz postojeću infrastrukturu, kulturni programi odvijat će se i u “nepoznatoj” Puli (podzemnim tunelima, tvrđavama, napuštenim vojnim objektima) i nepoznatoj Istri (mjestima bez signala, napuštenim selima, zaboravljenim lokalitetima).
Pretpostavka ulaska u drugi krug natječaja, pored ostalog, jest biti svjestan promjena koje moraju uslijediti. Dakle, titula Europska prijestolnica kulture ne dodjeljuje se kao nagrada za postojeće/sadašnje stanje. Ova titula nije nagrada, ona je snažan alat koji osigurava promjene. Alat zahvaljujući kojim ćemo zasigurno u narednih šest godina doći do svega onoga čemu zajednički težimo, a svakako će doprinijeti realizaciji zacrtanih ciljeva Kulturnom i Razvojnom strategijom grada Pule. Početkom lipnja bit će poznato koji gradovi ulaze u drugi krug natječaja a u proljeće 2016. znat će se i konačna odluka tko će biti kulturna prijestolnica Europe za 2020. godinu.
