Vukina: Naša konoplja mogla bi završiti u Boeingu, BMW-u i Mercedesu

Oko Oborova, Ivanić-Grada i Velike Ludine, između Lipika i Okučana do Slavonskog Broda, čak i u Istri, zelene se deseci hektara polja industrijske konoplje poduzetnika Josipa Vukine i njegovih kooperanata. Globalna utrka za industrijsku konoplju je započela, piše Večernji list.

No dok razvijena Europa i svijet shvaćaju kako je u toj biljci budućnost (u bivšoj državi bili smo treći proizvođač u svijetu, iza Kine i Rusije), hrvatska proizvodnja zapinje u šumi birokracije i propisa koji je tretiraju gotovo poput rođakinje joj, indijske.

Sporni paragraf pravilnika o uzgoju konoplje, proizašao iz Zakona o suzbijanju zloporabe droga Ministarstva zdravlja, kojim se industrijska konoplja dopušta samo za prehranu ljudi i životinja i dalje, naime, stoji, unatoč hrpi dosad izmijenjenih, dopunjenih, čak i suvislijih zakona, koji se u Saboru izglasavaju kao na traci. Dapače, ovih se dana više priča o “medicinskoj” konoplji, za koju se i Vukina slaže da bi je trebalo legalizirati.

Potražnja eksplodirala

No ovu, industrijsku, u kojoj on i ostali proizvođači konoplje vide šansu za revitalizaciju najmanje 30% zapuštenih poljoprivrednih površina, uzgajale su i tkale još naše bake, nisu je pušile. Prema riječima pionira u uzgoju indijske konoplje u nas Josipa Plaveca iz Herbioplusa, za učinak sličan marihuani, u kojoj je koncentracija psihoaktivne tvari tetrahidrokanabinola (THC-a) više od 20%, trebalo bi popušiti između 500 i 700 kilograma industrijske konoplje – i to u roku od 15 minuta.

A učinci za gospodarstvo višestruki su – i za nezaposlenost, i za državnu blagajnu – i za poduzetnike, koji bi od proizvodnje, prerade i primjene konoplje u različitim industrijama imali višestruku zaradu.

– Ove smo godine jedva u Europi kupili sjeme industrijske konoplje za kojom su se pomamili i Amerikanci, koji je vraćaju na svoja polja. Mi imamo bogom dane uvjete, hektare i hektare zakorovljene i neiskorištene zemlje, idealne za uzgoj po svim ekološkim standardima. U nekoliko godina pod konopljom bismo mogli imati 100.000 hektara. Uzgajivačima bi, ubace li u plodored kamilicu ili neko drugo ljekovito bilje, donosila čistih 30-ak tisuća kuna po hektaru. No treba dopustiti iskorištavanje cijele biljke i njezinu preradu, što nosi dodanu vrijednost – kaže Vukina, koji je proteklih mjeseci preko tinjanske tvrtke Green Field, u kojoj dijeli suvlasništvo s češkom obitelji Hajnalova i Ivanom Romskim, s 30-ak kooperanata mobilizirao gotovo 800 ekohektara pod tom kulturom, na oko 1200 ha ukupno u ovoj godini u Hrvatskoj.

Na nedavnom međunarodnom kongresu u Kölnu na temu industrijske konoplje vladala je prava jagma tko će se i gdje pozicionirati u Europi. Talijani Nizozemcima nude i zemlju badava, kako bi iz Rumunjske prebacili preradu stabljike konoplje. Zašto ne bi k nama, kaže Vukina, kojemu se preko Green Fielda nudi 20-ak investitora, od Čeha i Nizozemaca do Kanađana, spremnih seljacima osigurati i sjeme, strojeve i distribuciju.

Malo vremena

– Mi bismo gradili pogon za preradu konoplje u Jasenovcu. Samo u EU godišnje se traži 400.000 tona stabljike za preradu, a mi računamo na najmanje 4000 tona s naših površina. Automobilska i avioindustrija, Mercedes, BMW, Boeing..., koriste njezina biorazgradiva vlakna za izradu kokpita i karoserije, a o njezinoj primjeni u graditeljstvu, energetici, papirnoj, prehrambenoj, farmaceutskoj, tekstilnoj i drugim industrijama da ne govorimo – kaže Vukina.

Stoga nije jasno kome kod nas nije u interesu konoplja “Made in Croatia”, dodaje on, uvjeren da Hrvatska već za koju godinu ponovno može zauzeti mjesto koje joj po tradiciji pripada. Tim više što je u Europskom udruženju za industrijsku konoplju (EIHA) Hrvatska nedavno uspjela nametnuti čak tri svoja člana – i izvoz konoplje nije upitan. Proizvođačima Ministarstvo poljoprivrede pruža svu pomoć i podršku, no dekriminalizacija industrijske konoplje kao droge, na što su još prije godinu i pol u nas zazivali i danski investitori, isključivo je, kažu, u domeni Vargina ministarstva.

– Najavili smo da će problematika konoplje u okviru izmjena Zakona o suzbijanju zloporabe opojnih droga biti riješena do jeseni – odgovaraju nam iz Ministarstva zdravlja na pitanje o industrijskoj konoplji. Kako prva žetva počinje krajem srpnja i u kolovozu, nema puno vremena za spas uroda.

Konoplja je lijek za nezaposlenost

Josip Plavec iz Velike Gorice koji s kooperantima uzgaja industrijsku konoplju na 80 ha i savjetnik je Green Fielda, kaže kako nema nijednog argumenta protiv, a milijun ih je za. Neshvatljivo je da uzgajamo konoplju radi sjemena, cvijeta ili lista od kojega se radi 70-ak proizvoda, dok ih se od stabljike koju uništavamo radi više od 25.000.

– Biljka nije zahtjevna i – ekološka je – jer se uzgaja bez pesticida i herbicida. Hektar konoplje izvuče i 20 tona CO2 u 120 dana, obogaćuje i rahli tlo. Kad bi se Hrvatska odlučila za industrijsku konoplju, u 10 godina u primarnoj proizvodnji te popratnoj industriji mogli bi se zaposliti svi nezaposleni – kaže Plavec za Večernji list.