Mehmed Džekić: Bošnjaci Istre su protiv getoizacije
Izbori za predstavnike i Vijeća nacionalnih manjina RH, održani u svibnju, i dalje su aktualna tema, jer je u tijeku njihovo konstituiranje. O njihovoj ulozi i rezultatima izbora bošnjačkih vijeća i predstavnika u Istri razgovarali smo s Mehmedom Džekićem, predsjednikom Sabora bošnjačkih asocijacija Hrvatske (SABAH) i već treći mandat čelnim čovjekom labinskog Vijeća bošnjačke nacionalne manjine.
* Kakva je uloga Vijeća i predstavnika nacionalnih manjina?
- Zakonski su definirani kao savjetodavni organi i istodobno sastavni dio lokalne i regionalne samouprave. Pripadnici nacionalnih manjina imaju pravo na održanje svoga manjinskog identiteta koji ne smije i ne može biti na štetu drugačijeg identiteta. Bilo je političkih emisara koji su pokušali Bošnjake Labina i nekih područja Istre označiti kao „superiornu rasu“, ali su to naši ljudi odbili. Bošnjaci su odlučni da se integriraju u društvo jednakih građana – sa svojim identitetom. Kroz vijeća pripadnici manjina moraju graditi i afirmirati pozitivan stav prema vjeri, naciji, kulturi i običajima domicilnog mjesnog stanovništva kao i drugih etničkih skupina kako bi stekli moralno pravo da i sami budu poštovani i cijenjeni.
* Aktualno je i tko je Bošnjak, a tko musliman?
- Historiografija i faktografija o Bosni i Bošnjacima stoljećima je osporavana i potiskivana i naučno i izdavački zanemarivana. Zato je znanje o Bosni i Bošnjaštvu kod mnogih Bošnjaka – muslimana manjkavo. Povijesni pisani izvori navode da bizantijski car Konstantin Porfirogenet još 958. godine spominje Bosnu kao zasebno omeđen prostor. Pod vladavinom Stjepana Kotromanića (prije 1295. – umro 1353.) Bosna se proširila na Kneževinu Hum, današnju Hercegovinu i od tada se do današnjih dana Bosna zove Bosna i Hercegovina. Bošnjanin ili Bošnjak, kao nacionalna odrednica, prvi puta se spominje u carskoj tituli Manojla Komnina 1166. godine. Od tada pa sve do druge polovine 19. stoljeća, dok nisu prevladale nacionalne ideologije ovo je ime stajalo jednako i ravnopravno imenu Hrvat i Srbin. Bošnjake kao nacionalnost u svojim djelima spominju mnogi veliki hrvatski intelektualci, a među njima Ivan Tomko Mrnavić, pjesnik Marko Marulić, Bartolomej Kašić i ostali. Pri popisu stanovništva 1911. godine za vladavine Austro-Ugarske Bosnom, u formularu za popis bila je rubrika „nacionalnost Bošnjak“. Ali, vladari su nakon toga takvu mogućnost nacionalnog izjašnjavanja ukinuli i Alija Izetbegović je to 1993. godine samo obnovio. Bošnjak je nacionalna, a musliman vjerska odrednica što podrazumijeva živjeti po načelima islamske vjeroispovijesti. No, kako se desetljećima razne vlasti Bošnjake svodile i tretirale kao vjersku skupinu, mnoge se generacije s tim nazivom identificiraju , pa naziv musliman prihvaćaju i kao svoj nacionalni identitet.
U Istri 6 tisuća Bošnjaka
Prema popisu stanovništva 2011. godine u RH se 31.479 stanovnika izjasnilo da su Bošnjaci/Bošnjakinje, 7.558 kao Muslimani, 9.467 Hrvati islamske vjeroispovijesti te 2.059 kao Bosanci. U Istarskoj županiji 6.150 izjasnilo se kao Bošnjaci, a primjerice na Labinštini tako se izjasnilo 1.494 stanovnika (grad Labin 914, općina Raša 365, općina Kršan 217, općina Sveta Nedjelja 168 i općina Pićan 30 stanovnika). Zanimljivo je da se prema popisu stanovništva 2001. godine u Labinu 947 građana izjasnilo kao muslimani i samo 231 Bošnjak/Bošnjakinja.
* O broju Bošnjaka Istre iznose se različiti podaci?
- U Istri se 6.150 građana izjasnilo kao Bošnjaci, no taj se broj ponekada uvećava u dnevno-političke svrhe. Čini se to najčešće u koalicijskim dogovorima. Od 6.150 Bošnjaka u biračkim spiskovima registrirano je njih 2.228 ili nešto više od 36 posto. Od toga broja na manjinske izbore izašlo je 496 birača ili nešto više od 22 posto. Ti podaci navode na zaključak da je RH više zainteresirana za stanje i položaj bošnjačke manjine od njenih pripadnika, a slična je situacija i kod ostalih manjina. U pojedinim općinama i gradovima Bošnjaci neće ili ne znaju konzumirati zajamčena prava, a što zorno ilustriraju primjeri grada Vodnjana i općine Medulin. Suprotno njima za društvenu poziciju bošnjaštva veoma su zainteresirani Bošnjaci Buzeta (66 posto ih izašlo na izbore), a najmanje Bošnjaci Kršana (15,20 posto) i Pule (15,92 posto). Sukladno zakonskim odredbama Bošnjaci Istre imaju pravo na izbor županijskog vijeća, sedam gradskih i dva općinska vijeća te dva predstavnika i to u općinama Medulin i Sveta Nedjelja-Nedešćina. To pravo nisu konzumirali Bošnjaci Vodnjana za izbor vijeća, a u Medulinu predstavnika. Zbog zakonske nedorečenosti Bošnjaci Nedešćine bit će uskraćeni za predstavnika, jer su dva kandidata dobili jednak broj glasova. Zbog toga bi valjalo raspisati ponovo izbore, ali za Vladu je to „sitan“ posao s kojim se neće baviti. Sada valja raditi na izradi programa rada vijeća i osnivanju koordinacije vijeća i predstavnika kako bi Bošnjaci mogli kvalitetno artikulirati i konzumirati sve elemente svoga identiteta u čemu imamo veliku potporu i razumijevanje lokalne i regionalne samouprave.
* Tko je imao pravo na isticanje kandidata i lista?
- Udruge kao pravne osobe i grupe građana, no u pojedinim sredinama osjećao se deficit u sastavljanju izbornih lista. Očito najveći broj Bošnjaka nije upoznat sa strukturom organiziranja i konstituiranja bošnjačkih asocijacija i zato ne vide razliku između vjerske, nacionalne, kulturne i političke asocijacije. Čini se da je politička socijalizacija Bošnjaka još uvijek na neki način u početnoj fazi. Njihov demokratski potencijal i kapaciteti prilično su manjkavi i oskudijevaju na planu iskusnih i profiliranih kadrova. Evidentan je i problem angažiranja i izbora nositelja određenih funkcija u bošnjačkim udrugama. Zanimljivo je da smo na županijskoj razini imali dvije konkurentske liste, a u Labinu samo jednu i Bošnjaci Labina su mogli samo glasovati a ne i birati.
* Kako ocjenjujete medijsko praćenje izbora?
- O četvrtim manjinskim izborima mediji su, posebno elektronski, (pre)malo izvještavali. Tijekom kampanje Bošnjaci Istre su isticali da su protiv getoizacije i asimilacije i da se zalažu za treću opciju, a to je integracija Bošnjaka u sveukupnoj kulturnoj i nacionalnoj sredini uz afirmaciju bošnjačkog identiteta. (Tekst i foto: Asim Čabaravdić)