Evanđelje tame: Novi hit naslov porečkog književnika Zorana Antičevića
Zoran Antičević, književnik i scenarist iz Poreča, izdao je novi roman naslovljen „Evanđelje tame“. Knjiga se pojavila pod hit naslovima u najjačim hrvatskim trgovačkim centrima Konzum, Kaufland, Spar/Interspar itd. Osim na navednim mjestima, moguće ga je kupiti putem Superknjižare te na raznim drugim mjestima.
Kao što na stražnjim koricama knjige piše, „Evanđejle tame“ je priča o čovjeku koji se budi na nekoj zabačenoj obali. U razorenom svijetu ne sjeća se ničega. Jedini trag njegovog izgubljenog identiteta je tajanstvena žena koja mu se tek javlja u snu. U potrazi za prošlim životom, pomaže mu privlačna mlada znanstvenica koju upoznaje u obližnjoj klinici. Na njihovom se putu dešavaju nasumične promjene. Ništa više ne izgleda slučajno. Susrest će se sa svojim iskonskim kušnjama i beskrajnim nepovjerenjem, tragičnim prizorima te tajnama koje su od čovjeka najsebičnije čuvane još od vremena postanka.
Zamoljen da kaže nešto više o svom djelu, autor je odgovorio: ,,Alegorija priče ovoga romana predstavlja koncept ,,suvremenog kanibalizma'', odnosno postavlja pitanje zbog čega su današnji ljudi u stanju proždrijeti jedni druge, poslodavac posloprimca, direktor radnika, policajac građana i sve to obrnuto. Prizma romana zapravo govori o kamatarskoj tamnici ovoga svijeta i podsvjesnom ropstvu civilizacije što sam nastojao prikazati na inovativan način, a tajni kodovi unutar romana nastoje odgovoriti na pitanje tko vlada svijetom.
Također, roman dodiruje razne aspekte znanosti i filozofije: evolucionizam-kreacionizam, ili što se događaja kada se to dvoje objedini. Isti slučaj vrijedi za područje psihologije: Sukob humanizma i psihoanalize te njihovo ujedinjenje. Mnoge se znanosti isprepliću u nekim od poglavlja romana te postavljaju kontraverzna pitanja suvremene znanosti: Ako je svemir stvoren velikim praskom, što je postojalo prije? Ili što se o nalazi između elektronskog omotača i atomske jezgre. Ipak, sadržajem romana prevladava globalni rat, post-apokaliptično razdoblje, ljubavna priča čijoj sam se ljepoti osobno i sam teško othrvao (priznajem, malo sam se zaljubio u glavnu junakinju), tragične sudbine, uspjesi i neuspjesi, likovi kojima se čudim i sam, iako sam ih osobno sagradio. Osjećam se kao da su živi, na momente ih i podsvjesno oponašam. Zapravo, sve se svodi na suštinsko pitanje ljudske vrste od početka, preko sadašnjosti do budućnosti.''
Zoran Antičević prošao je nesvakidašnji životni put. Rodio se 31. kolovoza u Bihaću. Istog je dana napušten od bioloških roditelja te usvojen u Poreču, od oca Zdravka i majke Rine. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Poreču, a danas studira poduzetništvo u Rijeci. Također, autor je zbirke poezije „Ljubav iz davnine“, koju je još kao srednjoškolac objavio 2008. godine, te djela „Dolina stvaranja“ u kojem je 2010. godine uz 38 pjesama, opisao na 22 stranice svoj susret s biološkim roditeljima, koji su ga dali na usvajanje.
Scenarist je kratkometražnih filmova „Ušće zla“ u režiji Katje Restović i ,,Svjedočanstvo' u režiji Gordana Gregurovića, sudionik i suorganizator je u više humanitarnih akcija, kolumnist i aktivist. Nedavno je imenovan i voditeljem odjela za kulturu u Udruzi vlasnika stanova Červar Porat te je urednik zbirke pripovjedaka ,,Iskopane priče'', koja je izdana u nakladništvu istoimene udruge, a u kojoj su se pojavila i neka poznata imena hrvatske književne scene. U slobodno vrijeme voli filmove i knjige, bavio se sedam godina ultimate-fightom te još mnogo različitih aktivnosti.
Na pitanje kako je sve to ostvario u samo dvadeset i pet godina života, odgovara svojim klasičnim odgovorom, svojim receptom uspjeha:
,,Hvala Bogu koji me naučio da svoje rane učinim svojim saveznicima. Tuge i razočarenja mogu se pretvoriti u eksplozivnu napravu prepunu kreativnosti, ako znamo put. Da sam savršeno sretan, zašto bih pisao? Ipak, sretnim me čini kada pišem, prenosim poruke, postavljam tajne kodove, nastojim zaplesti i raspleti zanimljivu radnju kojom sveukupno prenosim alegoriju. Uspio sam ovo zahvaljujući borbenom duhu i ujedinjenu racionalnog s kreativnim. Mislim da je to.'' (Ivan Ban)
