Analiza: Vruće pulsko političko ljeto (prvi dio)
Istarski.hr zbog toga vam donosi presjek najvažnijih događaja na političkoj sceni u Puli kroz priču koju ćemo objaviti u dva dijela, u četvrtak i petak.
Pulski oporbeni čelnici su podržali tri i najavili četvrtu interpelaciju prema gradonačelniku Miletiću u zadnjih nekoliko mjeseci. Svaki put interpelacija vodi do sjednice Gradskog vijeća, a onda završi povlačenjem zahtjeva ili odlaskom oporbenih vijećnika uz izgovor o nepoštivanju procedure i/ili propisa.
Oporba je najglasnije napala gradsku upravu da su uzalud potrošili 240 milijuna kuna, koliko je do sada potrošeno u sanaciju sustava Pragrande. Ova priča dobila je i istaknuto mjesto u nacionalnim medijima.
Ne možemo se oteti dojmu da se oporbeni lideri Ferić (SDP) i Licul (Nezavisni/SDSS), ponekad poigravaju sa emocijama građana, budući da nakon što dobiju što su htjeli, povlače se na rezervne položaje.
Nagrada za glasne napade i interpelacije su dva tjedna besplatne reklame u medijima i dodatni pritisak na gradonačelnika Miletića (interes građana je tu sporedna stvar, u fokusu su parlamentarni izbori i pritisak na IDS da potpiše zajednički izlazak na izbore s Kukuriku koalicijom).
Glavna priča ljeta: Vrućina, suša, Pragrande i neugodni mirisi u centru Pule
Pula je zbog višedesetljetne nebrige i manjka ulaganja u sustav otpadnih voda, došla do ruba funkcionalnosti zbog čestih plavljenja grada. Krajem devedesetih, koncenzusom Gradskog vijeća, odlučeno je da Pula, kroz projekt Jadran, riješi dvije velike boljke. Iznimno prljavi pulski zaljev i sustav gospodarenja vodama.
Projektom Jadran koji vode Hrvatske vode, a Pragrande je samo naručitelj, krenulo se u sanacije sustava odvodnje i kanalizacije. Odabran je razdijeljni mješoviti sustav, s dva pročistača, jedan na Punti kod željezničkog kolodvora, jedan na Valkanama.
Obalni kolektor koji je pušten u rad ove godine, riješio je problem izljeva većine fekalnih voda u zaljev, jer je oko 40 ispusta duž pulske rive sanirano. Prije se više od 400 cisterni fekalija svaki dan ispuštalo u more, a Pula je imala jedan od najgorih sustava na Jadranu. Više od 100 godina nije se ulagalo niti u sustav kanalizacije, niti u sustav otpadnih voda.
Danas obalni pročistač obrađuje 70-80% ukupnih fekalnih voda Pule. Sva mjerenja pokazuju da razina kemijskog i biološkog zagađenja zaljeva opada, a to je direktni rezultat rada novog obalnog kolektora. Brojni stanari Punte i korisnici (mali ribari, veslači, hodači uz Rivu) mogu primjetiti da obalni kolektor radi svoj posao.
Upravo je sanacija i rekonstrukcija starog odvodnog kanala Pragrande kod Uljanika, značajno povećala odvod vode i poplave su osim kod najesktremnijih kiša, stvar prošlosti u Puli.
Velike vrućine i suše dovele su do toga da kanal Pragrande kod Uljanika, jednostavno presuši, što je dovelo do pojave neugodnih mirisa. Djelatnici Pragrandea su kroz brojne aktivnosti (redovno punjenje sifona, pranja kanala, ubacivanje enzima, pumpanja sto litara morske vode u kanal pokušali smanjiti mirisnu štetu. Te aktivnosti su, uz popuštanje vrućine i oborine, dovele do nestanka smrada.
Sustav koji Ferić predlaže građane Pule bi stajao milijarde kuna
Kad se zakuhala priča oko smrada, u brojnim nastupima koji su prethodili sjednici Gradskog vijeća Pule, pulska oporba pritisnula je gradsku upravu da su trebali znati da će mješoviti sustav stvarati ovakve probleme.
- Trebalo napraviti čisti odvojeni sustav kanalizacije i sustava oborinskih voda, grmio je prvi izazivač oporbe za mjesto sindaca, Danijel Ferić.
Lider istarskog SDP-a Danijel Ferić obnaša dužnost šefa Hrvatske lutrije, a u CV-u mu stoji još da je bivši gradski ministar financija, predsjednik gradskog i v.d. predsjednika županijskog SDP-a (nepostojeća funkcija po Statutu SDP-a).
Većina prozivki pulske oporbe (uključujući i HDZ, koji kao da je u koaliciji sa SDP-om), bila je vezana za 240 milijuna kuna, koliko je Pulu do sada stajala rekonstrukcija i izgradnja sustava otpadnih voda.
U isto vrijeme, iz Pragrandea ističu da se danas u svijetu obično upotrebljavaju tkz. kombinirane sustave koji imaju i mješovite kanalizacije i razdjelne kanalizacije kao u Puli.
Kod ovake teške, komplicirane i stručne teme, nije lako pohvatati konce. No, jedno je sigurno svima razumljivo. Radovi stoje 240 milijuna kuna, postoji puno komplikacija i otežavanja života građana zbog radova na žili kucavici Pule, Rivi, koja spaja Verudu/Stoju s centrom grada (arheološki nalazi su usporili radove, Riva nije mogla biti spojena, a Pula je godina dana bila bez te ključne gradske prometnice).
Kako su iz Pragrandea obavijestili javnost, obalni kolektor stajao je 50.000 kuna po metru, a gradnja cijelog 150 kilometara dugog razdjelnog sustava stajala bi milijarde kuna. Čak se i u Poreču koji gradi novi sustav EU novcima, ne gradi kao čisto razdjelni sustav.
Zadnja faza projekta i konačno rješenje je razdvajanje fekalne kanalizacije iz starog kanala Pragrande i spajanje na zatvoreni sustav. Za izgradnju ovako složenih sustava potrebno je vrijeme, novac i kvaliteta posla.
- Ako se ništa nije radilo skoro 70 godina jasno je da u dvije godine, koliko smo gradili obalni kolektor, nije moguće sve napraviti odjednom., iako smo dosad uredili 90% potrebne kanalizacijske mreže, istaknuli su u Pragrandeu. (Nenad Čakić)
Sutra drugi dio analize
Sutra objavljujemo drugi dio analize o vrućem političkom ljetu u Puli. Što se sve odvijalo i koji su rezultati iznimno aktivnog političkog cikluca, pročitajte na Istarski.hr
Izvori: Istarski.hr, www.pula.sdp.hr, www.pula.hr; www.borismiletic.com; Facebook profili/stranice: Boris Miletić, Danijel Ferić, Maurizio Licul, HDZ Pule
NAPOMENA: Izvori www.borismiletic.com i www.pula.hr uzeti su kao službeni izvori za informiranje građana oko pojedinih pitanja, a ne kao politički stav gradonačelnika Borisa Miletića i vladajuće koalicije.
