Iz Raške doline ubuduće šalša, pivo, boškarini i magarci
Na sjednici Općinskog vijeća Raše održanoj 22. listopada predstavili su se poljoprivrednici kojima je Agencija za poljoprivredno zemljište u svibnju ove godine dodijelila u zakup poljoprivredno zemljište u Raškoj dolini. To su Sandi Chiavalon iz Vodnjana, Dalen Ban iz Kaštelira, Alen Peršić iz Premanture, Ivan Perko iz Labina i Nataša Vujec iz grada Sv. Nedelja u Zagrebačkoj županiji.
Obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Sandija Chiavalona dodijeljeno je 184,6 hektara, 47,8 hektara dobilo je trgovačo društvo Ban produkt, Obrt za poljoprivredu i stočarstavo Peršić 18,3 hektara, Ivan Perko 7,7 hektara, a Obiteljsko poljoprivredno gospodarstvo Nataša Vujec 5,9 hektara. Zemljište su dobili u zakup na 50 godina.
Chiavalon, poznat kao proizvođač maslinova ulja, u Rašu je došao izravno s berbe maslina. Manje je poznato da se u sastavu njegovog OPG- a u protekle tri godine nalazi ekološka farma svinja u svrhu proizvodnje vlastitog pršuta, salame i ostalih prerađevina. Što se Raške doline tiče, otvorio je tvrtku Agroarsia sa svrhom opskrbe proizvodima sa zakupljenog zemljišta i njihove prerade. Kaže, ako sve bude po planu, za koju godinu bi iz Raške doline na tržište mogla dolaziti šalša od rajčice i pivo.
„Mislim da ste svi koji ste prošli Raškom dolinom vidjeli kako smo ozbiljno ušli u ovaj projekt. Ugovor o zakupu potpisali smo 16. lipnja, a već 19. lipnja stigao je prvi stroj i do danas je sve iskrčano, trstike više nema, osim na onim mjestima gdje uporno niče i gdje nismu uspjeli regulirati vodni režim. Prvih nekoliko godina sijat ćemo žitarice i djetelinu kako bi zemljište došlo u funkciju. Trideset hekatara zasijali smo sjemenskom lucernom, a 20 hektara sjemenskim pivskim ječmom i sjemenskom ravolom, križancem uljane repice i repe koja se koristi za zelenu gnojidbu. U subotu ćemo zasijati po 20 hektara pšenice i pira, ekološke žitarice i time će naša jesenska sjetva biti gotova. Ostale površine zasijat ćemo na proljeće.
U skladu s ugovorom pristupili smo čišćenju kanala trećeg reda i tzv. škurlina. Do sada smo očistili tri kilometra ili polovicu kanala, a ostalo planiramo očistiti u sljedećih dvadesetak dana. Nabavli smo stroj za iskpanje škurlina, kojih ima u ukupnoj dužini od 60 kilometara i do sada smo obradili trećinu. Sanirali smo cijevi koje prema Vlaškoj, pa se voda više ne izlijeva na njive.
Bude li sve išlo kako smo planirali, kandidirat ćemo se za milijun eura iz europskih fondova za investiju u zemljište koje smo dobili u zakup“, iznio je pred vijećnicima Chiavalon.
Dalan Ban je zakasnio na Vijeće jer je putovao iz Slatine u Slavoniji gdje je u zakup uzeo 500 hektara zemljišta. Tvrtka mu se bavi proizvodnjom, ali i pružanjem usluga u poljoprivredi. Kod Vodnjana ima 60 hektara maslinika.
„U Raškoj dolini bavit ćemo se proizvodnjom u staklenicima, povrtlarstvom i voćarstvom. Završili smo s čišćenjem, sijat ćemo na proljeće i to krmno bilje za početak, a poslije ćemo vidjeti kako ćemo proći s europskim fondovima. Namjere su nam vrlo ozbiljne“, rekao je on.
„Zakupljeno zemljište koristit ćemo za proizvodnju stočne hrane. Imamo 110 krava od čega 70 muznih od kojih dobivamo 900 do tisuću litara mlijeka. Sve ide u prozvodnju sira, kojega prodajemo na farmi i na tržnici u Puli. Uz to uzgajamo 110 ovaca i 20 boškarina“, iznio je Peršić o djelatnosti svog obrta.
Ivan Perko sa svojom farmom magaraca u Donišnici nije se trebao posebno predstavljati.
„U Raši je 1997. godine održan prvi skup na kojemu smo zatražili da istarski sjevernojadranski magarac postane nacionalna kulturna baština i on je sada zaštićena prirodna vrijednost. Drago mi je da smo izdržali ovih dvadesetak godina i dokazali da on može opstati na ovom terenu i da nije izgubljen“, kazao je i iznošenje programa prepustio sinu Martinu Perku.
On je govorio o projektu magarca 21. stoljeća koji ovoj nekada radnoj životinji pronalazi novi smisao opstanka.
„Ideja o magarcu 21 stoljeća nalazi dobrobit u održavanju i poboljšavanju plodnosti tla, u održavanju pašničkih površina i mikrosustava raznolikosti i u interakciji s ljudima. Proizvodit ćemo organsku biološku hranu te čuvati genetski materijal ljekovitog i aromatičnog bilja, što će omogućiti njegovu daljnju preradu i proizvodnju te prodaju na imanju, ali lokalnom i širem tržištu. Također, djelovat ćemo odgojno obrazovno za sve uzraste djece, što će biti osnova za razvoj turističke destinacije“, objasnio je Martin Perko.
OPG Nataše Vujec nalazi se u Maloj Jasenovači u Bjelovarsko-bilogorskoj županiji gdje uzgajaju 110 goveda, stotinu crnih slavonskih svinja, zagorske purane i ostalu perad.
„Ono što je karakteristika našeg OPG-a je isključivo ekološka proizvodnja, bez pesticida, fungicida i umjetnog gnojiva te uzgoj autohtonih pasmina. Posadili smo voćnjak sa sortama starih voćaka, uglavnom jabuka i krušaka. Povezujemo stočarstvo s ratarstvom putem stajskog gnoja. Naš plan u Raškoj dolni bio je dobiti 200 hektara za uzgoj 200 boškarina te istarskih koza. Budući da smo dobili samo šest hektara i to rascjepkano na desetak površina, to nećemo ostvariti, ali nećemo ni odustati. Pokušat ćemo zemljište okrupniti uzimanjem u najam i kupnjom zemljišta u susjedstvu“, kazala je Vujec. (Tekst i foto: Robi Selan)
