Zeleni ispred TE Plomin: Razvoj koji se temelji na ugljenu nije ni moralan, ni pravedan

1
Ljudski lanac Zelene Istre
Ljudski lanac Zelene Istre

Aktivisti Zelena Istre formirali su 17. veljače u Plomin Luci ispred TE Plomin ljudski lanac s napisom „Cijena ugljena? Naši životi.“ i održali konferenciju za novinare na kojoj su ukazali na to da ugljen koji termoelektrana upotrebljava uzrokuje patnju, bolest i smrt na obje strane lanca korištenja, u Kolumbiji gdje se kopa i u Hrvatskoj i Italiji u kojima se upotrebljava za dobivanje električne energije.

Novinarima su se obratili Dušica Radojčić iz Zelene istre, Danilo Urrea iz kolumbijske udruge „CENSAT-Agua Viva/Friendas od the Earth Colombia“, Antonio Tricarico iz talijanske udruge „Re:Common“ i Mladen Bastijanić, nezavisni vijećnik labinskog Gradskog vijeća. Pored njih u ljudskom su lancu sudjelovali predstavnici Zelene akcije, Greenpeacea, CEE Bankwatch Networka te Labin Art Express. Sastavni dio lanca bile su i crne siluete ljudi, koje su predstavljale osobe koje su zbog ugljena izgubili život.

„Nedavno je Vlada najavila privremeni moratorij na izgradnju nove termolektrane na ugljen Plomin C. Ovom prilikom je još jednom pozivamo da definitivno i trajno odustane od ovog štetnog projekta jer bi Plomin C stvorio potrebu za još većom količinom uvoznog ugljena. Razvoj koji se temelji na ugljenu nije ni moralan, ni pravedan", poručila je Radojčić.

Urrea je govorio o posljedicama eksploatacije ugljena u rudniku ugljena El Cerrejon smještenom u kolumbijskoj regiji La Guajira, odakle proteklih petnaest godina stiže ugljen za TE Plomin.

„Tvrtke koje se bave eksploatacijom ugljena lažu kada govore o razvoju regija u neposrednoj blizini ugljenokopoa El Cerrejon. Istina je da u La Guajiri u ovom trenutku djeca umiru zbog žeđi i gladi", kazao je on.

Naveo je podatak da su manje od trideset godina tvrtke koje eksploatiraju ugljen, veliki farmeri i poljoprivredna industrija zagadili, prisvojili, uspostavili kontrolu i ogolili glavne vodne resurse u pokrajini. El Cerrjon troši 17 milijuna litara vode dnevno za polijevnje cesta zbog prašine koja se diže od prolaska kamiona s ugljenom, a u isto vrijeme prosječni stanovnik La Guajire pije manje od jedne litre vode dnevno. Kultura lokalnih indijanskih i afro-kolumbijskih zajednica zasniva se tradicionalnom bavljenju poljoprivredom, uzgojem stoke i ribarstvu, pa ih vodna kriza uništava.

„Oskudica vodom jedan je od važnijih uzroka okolišnih sukoba između lokalnih zajednica La Guajire i korporacija koje eksploatiraju ugljen iz El Cerrejona. Za ova sukob odgovorne su i zemlje koje uvoze ugljen“, poručio je Urrea.

Danilo Urrea, Dušica Radojčić, Antonio Tricarico i Mladen Bastijanić
Danilo Urrea, Dušica Radojčić, Antonio Tricarico i Mladen Bastijanić

Bastijanić upozorava da je sličan razvoj događaja moguć i na Labinštini.

„Izvor vode gotovo najbolje kvalitete na Labinštini je Bubić jama. No, ovaj izvor opskrbljuje TE Plomin, a ne građane Labinštine. S druge strane, Labinština se opskrbljuje iz izvora u dolini Raše koji su daleko slabije kvalitete i pod mnogo većim pristiskom zagađenja. Davati bolju vodu termolektrani, a goru ljudima čisti je kriminal i onaj tko voli svoj kraj nikada takvo što ne bi dopustio“, kazao je on i dodao da bi energiju u Hrvatskoj trebalo proizvoditi oslanjajući se na vlastite resurse, odnosno na obnovljive izvore energije koji nisu štetni za ljude i okoliš.

Tricarico je govorio o presedanu u talijanskom pravosuđu koji se dogodio u ožujku 2014. godine kada sudac zatražio zatvaranje dvaju blokova Termoelektrane Vado Ligure kod Savone nedaleko Genove te podigao optužnicu za namjerno uništavanje okoliša i ubojstvo 442 osobe.

„Liječnici su konačno počeli progovarati o uzrocima kroničnih bolesti i smrti do kojih je došlo zbog prisutnosti termoelektrane na ugljen, a građani su se organizirali i prijavili situaciju nadležnim tijelima. Tako je počela istraga tužiteljstva protiv 86 osoba, direktora termoelektrane kao i javnih službenika. Istraga, koja je nedavno završila, pokazala je njihovu odgovornost za ekološku katastrofu s smrtnim posljedicama, odnosno za smrt 442 osobe“, objasnio je.

Očekuje se skori početak suđenja jer su nalaze istrage podržali i talijanski parlamentarci uz zaključak da su veliki korporativni interesi vršili pritisak na javne vlasti, a na šetu građana Vada Ligura. Radojčić se nada da će ovo talijansko iskustvo pomoći hravtskim ekolozima u borbi protiv Plomina C. (Tekst i foto: Robi Selan)

Najnovije vijesti