Istarski ipsilon prvi veliki građevinski projekt Oreškovićeve vlade
Ove godine mogla bi početi gradnja punog profila Istarskog ipsilona od Rogovića do tunela Učka, najavljuje za Jutarnji list ministar prometa Oleg Butković. “Ministarstvo prometa daje punu podršku tom projektu. Do sada smo održali dva sastanka na tu temu i nema nikakve dileme da je potrebno pokrenuti taj projekt. Ako se donese politička odluka i dobije odobrenje Europske komisije, izgradnja može početi ove godine”, naglašava Butković.
Prema njegovim riječima, u ovom je trenutku prioritet dogovor s Ministarstvom financija i Europskom komisijom. Naime, izgradnja punog profila uključuje produžetak postojeće koncesije za deset godina, što dovodi do povećanja javnog duga, te državnu potporu. No ministar prometa naglašava da bi se povećanje javnog duga anuliralo kroz benefite koje donosi ovaj projekt. Od zapošljavanja domaće operative, povećanja BDP-a, jačanja turističkih potencijala i u konačnici veće sigurnosti odvijanja prometa na tom dijelu prometnice. Prema projekcijama, na poslovima izgradnje bilo bi uposleno oko tisuću radnika, a oko 90 posto radova izvodile bi hrvatske građevinske tvrtke kao podizvođači.
Dionica od Rogovića do tunela Učka dugačka je 28,1 kilometar i najprometnija je dionica Istarskog ipsilona. Najveći dio dokumentacije je ishođen i najveći dio zemljišta otkupljen. Osim toga, dobivena je lokacijska dozvola te su ishođene sve građevinske dozvole, prijavljeno je i otvoreno gradilište i, što je možda najvažnije, osigurano je financiranje. Vrijednost investicije je 170 milijuna eura i u cijelosti je mora osigurati koncesionar Bina Istra. Kako doznajemo, financiranje je još prošle godine dogovoreno sa Svjetskom bankom i komercijalnim bankama.
Produljenje koncesije
Preduvjet za financiranje izgradnje ove dionice je dogovor o produžetku postojeće koncesije za dodatnih 10 godina. U Bina Istri još su ranije tvrdili da je produljenje koncesije za 10 godina glavni preduvjet za nastavak gradnje, čime bi se refinancirali postojeći krediti, a koncesionar bi se dodatno zadužio za vrijednost novih radova. Produljenjem koncesijskog razdoblja smanjio bi se godišnji iznos koji država kao davatelj koncesije uplaćuje koncesijskom društvu na ime smanjenog opsega prometa.
Naknada koncesionaru
Prema sadašnjim projekcijama, država ove godine koncesionaru mora platiti 35 milijuna eura, a sljedećih se godina iznos konstantno povećava do 50 milijuna eura od 2022. do 2028. godine. U slučaju produljenja koncesije država bi svake godine plaćala isti iznos od oko 25 milijuna eura. Ova obveza države regulirana je promjenom koncesijskog ugovora 1999. godine. Prve uplate krenule su 2000. godine i do danas je iz državnog proračuna nepovratno isplaćeno oko 320 milijuna eura. Do 2027. bi, prema projekcijama, država koncesionaru trebala ukupno uplatiti 1,07 milijardi eura! U slučaju produljenja koncesije država bi platila nešto veći iznos naknade, ali bi dobila i puni profil autoceste do tunela Učka.
Izgradnja punog profila ove dionice bila je glavna prepreka predizbornoj suradnji SDP-a i IDS-a. IDS je, naime, tražio da se ispoštuje koalicijski sporazum Kukuriku koalicije kojim je definiran nastavak izgradnje Ipsilona. No, Zoran Milanović je to odbio uz tvrdnju da za to nema novca i da bi to dovelo do povećanja javnog duga. Tek nakon tvrdoglavog inzistiranja IDS-a na ovom projektu krenuli su pregovori s Ministarstvom prometa prošle jeseni, no već je bilo kasno za realizaciju projekta.
Direktive EK
Nakon završetka tog dijela Ipsilona preostala je izgradnja druge cijevi tunela Učka te sedam kilometara punog profila autoceste od tunela do Matulja. Izgradnja druge cijevi tunela Učka neće se moći odgađati unedogled. Naime, prometne direktive EK nalažu da tuneli dužine tunela Učka moraju biti dvocijevni ili minimalno moraju imati servisnu cijev za evakuaciju u slučaju nesreće, piše Jutarnji list.
