Japanski Marubeni i dalje zainteresiran za projekt Plomin C
"Mi smo zainteresirani za projekt Plomin C na kojem već dvije godine surađujemo s HEP-om. Smatramo da je to dobar projekt za hrvatsku energetsku sigurnost. Dobar je za ekonomiju, no konačnu odluku donijet će građani Hrvatske", kazao je Hiroshi Tachigami, predstavnik japanske tvrtke Marubeni u raspravi energetskoj sigurnosti Hrvatske na „Energy Investment Forumu 2016“, koji je 1. ožujka održan u Zagrebu. Plomin C, investiciju čija se vrijednost procjenjuje na milijardu eura, financirali bi Marubeni i HEP uz potporu kreditora iz Francuske, Njemačke i Japana.
Forum o investicijama u energetici tradicionalna je konferencijsko-sajamska manifestacija posvećena problematici razvoja energetskih investicijskih projekata u Hrvatskoj i regiji. Organizira je Poslovni dnevnik i okuplja petstotinjak profesionalca iz sektora energetike i povezanih industrija. Ove, treće godine održavanja, Forum je obuhvatio najrelevantnije teme, domaće i strane govornike vezane za tematiku investicija u energetici, te ponovno poslužio kao mjesto susreta i razgovora predstavnika izvršne vlasti, financijskih institucija, projektnih developera i proizvođača industrijskih tehnologija.
U raspravi o energetskoj sugurnosti ministar poduzetništva Darko Horvat podsjetio je da Hrvatskoj trebaju stabilni izvori energije koji se ne mogu kompenzirati alternativnim izvorima.
"Energetska politika nije hoćemo li ili ne graditi Plomin C, ili trebaju li joj obnovljivi izvori energije. Odluke treba li Plomin biti na ugljen ili plin treba reći struka, a ne politika. Činjenica je da sve energetske investicije utječu na okoliš. Trebamo poštovati struku, hidroelektranu ne možemo graditi na autocesti, nego na na rijeci", kaže ministar Horvat.
Također, ministar poduzetništva je prilikom otvaranja Foruma upozorio da postoje strateške investicije koje same po sebi nisu nužno profitabilne, ali donose veliki benefit čitavom gospodarstvu i društvu, te bi odluku o njima ipak trebala donijeti politika.
"Ono što su svojedobno autoceste donijele hrvatskom gospodarstvu, a govorim o doprinosu tog sektora u BDP-u s 6,8 posto, sada će biti energetika. Postoji realni sektor koji vidi svoju priliku za zaradu i želi investirati u Hrvatskoj. Činjenica je da čitava Europa, pa tako i Hrvatska, nema dovoljno energije, bilo da govorimo o nafti, plinu ili električnoj energiji. Znači da kupci postoje. Isto tako postoji i veliki interes kapitala da se oplodi u energetici. Ako idete u neku veliku banku tražiti kredit za neki svoj poslovni projekt, kamata će biti na razini od pet do sedam posto. No, ako se radi o energetskom projektu, vi bez problema možete računati na kamatu od dva do tri posto", kazao je ministar Horvat složivši se načelno s pomoćnikom ministra gospodarstva Zdeslavom Matićem, koji smatra da bi glavnu riječ, a time i odgovornost kod novih investicija trebale imati uprave trgovačkih društava.
„U zadnjih desetak godina bilo je puno primjera ulaganja u infrastrukturu koja je slabo korištena i upitno tržišno isplativa, pa bi se u narednom razdoblju investicije trebale uglavnom bazirati na profitabilnosti“, kazao je Matić.
Perica Jukić, predsjednik Uprave HEP-a, smatra da ulaganja u energetiku imaju smisla i da će biti profitabilna.
"Mi smo u tijeku velikog investicijskog ciklusa u kojem ćemo samo u modernizaciju i obnovu naših hidroelektrana uložiti tri milijarde kuna do 2020. godine. Iako mi puno polažemo i na obnovljive izvore energije, činjenica je da je bitno imati pouzdane klasične izvore proizvodnje električne energije koji daju stabilnost i funkcionalnost čitavom sustavu", izjavio je Jukić u panel diskusiji "Tranzicija je započela – nova pravila u sektoru obnovljivaca, biogoriva i goriva iz otpada na čekanju".
Zoran Miliša, direktor RWE-a Hrvatska, istom je prigodom izjavio da se, bez obzira na sve turbulencije kroz koje prolazi globalno energetsko tržište, u energetiku isplati ulagati. Kao energetski stručnjak svjestan je da cijena energije može oscilirati i da trend niskih veleprodajnih cijena može potrajati.
"Cijena struje niža je nego ikada i nije nemoguće da će se u nekom trenutku približiti nuli. No, na cijenu koju plaćaju potrošači dolazi niz naknada koje će i dalje rasti. Jedna od njih je naknada za obnovljive izvore", kazao je Miliša i dodao je da je izvjesno da će za desetak godina više od polovice potrošača biti samodostatno i da više neće ovisiti o elektrodistribuciji.
Mislav Šimatović, glavni urednik Poslovnog dnevnika, u svojoj je uvodnoj riječi na otvaranju Foruma iznio procjenu da će energetski sektor u narednih desetak godina biti glavni generator investicija u Hrvatskoj i regiji te da Hrvatska u tom sektoru ima potencijal za privlačenje čak osam milijardi eura ulaganja.
„Prije svega radi se o projektima LNG terminala na Krku, obnovljivim izvorima energije, ali i ulaganju u klasične energetske potencijale i elektroenergetsku mrežu. Veliki dio tih projekta ovisit će o energetskoj strategiji nove administracije na čelu s premijerom Tihomirom Oreškovićem“, kazao je urednik Poslovnog dnevnika. (R.S.)
Vlada se nije odrekla Plomina C
Uoči početka foruma ministar Horvat je novinarima rekao da se Vlada nije odrekla projekata termoelektrane Plomin C ili istraživanja nafte i plina u Jadranu, ali će im pristupiti na drugačiji način.
"Nemojte misliti da se hrvatska Vlada odrekla tih projekata. Oni su veliki investicijski potencijal i nužni za energetske prilike Hrvatske. Njima će se pristupiti na drugačiji način, dakle napraviti studija izvedivosti LNG-a, termoelektrane u Plominu ili hidroelektrane Kosinj ili svih drugih privatnih, manjih investicija. To zahtjeva ipak jedan drugačiji pristup", izjavio je Horvat.
"Zašto bismo danas sporili oko toga treba li nam Plomin C? U energetskoj bilanci nam on sigurno treba i on mora stvoriti pretpostavke da jedan veliki kontingent obnovljivih izbora energije uđe u elektroenergetski sustav Hrvatske. S druge strane, HEP mora shvatiti da je njegova ključna uloga u stvaranju pretpostavki kako bi svi ti projekti odnosno objekti, prvenstveno proizvodnog karaktera, mogli na mrežu. Ako se te dvije stvari usuglase, nema nikakvih prepreka da vrlo skoro izgradnja Plomina ne započne", kazao je Horvat.
Hrvatska 27,9 posto energije dobiva iz obnovljivih izvora
S udjelom obnovljivih izvora energije u bruto finalnoj potrošnji koji iznosi 27,9 posto Hrvatska je uvelike ostvarila svoj cilj od 20 posto za 2020. godinu u pogledu obnovljivih izvora energije, stoji u Izviješću za Hrvatsku kojega su u veljači sačinile radne službe Europske komisije.
U Izviješću se također navodi da je naša zemlja, prema najnovijim podacima za 2014. godinu, smanjila svoje emisije za 13,9 posto umjesto da ih poveća 4,9 posto, što je privremeni cilj godišnje raspodjele odobren za 2014. godinu.
Udio proizvodnje električne energije iz obnovljivih izvora u konačnoj potrošnji električne energije povećao se od 2005. do 2014. sa 35,8 posto na 45,3 posto, dok se u istom razdoblju udio proizvodnje toplinske i rashladne energije iz obnovljivih izvora povećao sa 30 posto na 36,2 posto. Uspješnost Hrvatske kvari udio obnovljivih izvora energije u prometu od 2,1 posto, što je daleko od zacrtanih 10 posto do 2020. godine, pa se službe Europske komisije upozorovaju na rizik da taj cilj neće biti ostvaren.
Službe su se nakratko dotakle i Plomina C u osvrtu na ulaganja u prošloj godini. „Najveće javno ulaganje u 2015. bio je projekt izgradnje novog bloka na plin u TE Sisak snage 280 MW, vrijedan 240 milijuna EUR, što je omogućilo zatvaranje starog bloka. Istovremeno, od strateškog investicijskog projekta izgradnje novog bloka u TE Plomin nije se odustalo usprkos otporu prema ugljenu kao odabranom izvoru energije. Nabavljena je većina dozvola, početak izgradnje planiran je ove godine“, piše u izviješću namijenjenom Europskoj komisiji.
