Pićanci protiv Hrvatskih voda: Brane žele graditi na pogrešnim mjestima
Stanovnici Pićanštine protiv su triju brana koje Hrvatske vode planiraju izgraditi na pićanskim potocima kako bi spriječile plavljenja Luga, odnosno doline rijeke Raše čiji su oni pritoci. Razlog protivljenju je taj što bi nove brane potopile prilazne ceste i natjerale stanovnike triju zaseoka da do glavnih prometnica dolaze višekilometarskim zaobilaznim putevima ili bi im Općina morala probijati nove pristupne puteve, a spominje se i mogućnost preseljavanja.
Kao poznavatelji situacije na terenu predlažu druge lokacije na kojima akumiliranje vode neće nikoga i ništa ugrožavati, ali njihove prijedloge, čini se, nitko ne shvaća ozbiljno.
Zato je Općina Pićan 28. siječnja, dan ranije nego je Općinsko vijeće zauzelo odlučan stav protiv planiranih brana, uputila Upravnom odjelu za održivi razvoj Istarske županije dopis u kojemu izražava nezdovoljstvo zbog odbijanja prijedloga da se te vodne građevine izbrišu iz županijskog prostornog plana. Riječ je o brani na potoku Pedrovica uz cestu Labin – Pazin, brani na Tupaljskom potoku poznatom po slapu Sopot i već postojećoj brani na Grobničkom potoku ispod Grobnika, koja bi bila nadvišena tj. nadograđena.
Pedrovica je zaseok od dvadesetak stanovnika udaljen od državne ceste petstotinjak metara do kojega vodi cesta preko istoimenog potoka.
„Koliko sam informiran, voda bi dosezala do one topole tamo, što znači da moja kampanja ne bi ostala pod vodom, ali bi ostala drugima zajedno s našim mostom i većim dijelom ceste. Čini se da stvarno namjeravaju graditi jer sam ih nedavno vidio kako u šumi sondiraju zemljšte“, kazao nam je Franko Pincin.
On kao i općinski vijećnici u svom dopisu predlaže da se brana napravi niže, u Dragi između Mosta Pićan i Zajci gdje bi bila gotovo neprimjetna, a plavila bi jedino šumu na njenim strmim oborncima.
Brana na Tupaljskom potoku bila bi zapravo izgrađena na području općine Gračišće, ali visok vodostaj potapljao bi poljoprivredne površine stanovnika zaseoka Runki. Zanimljivo, voda bi dopirala do podnožja golemog, najmanje dvjesto godina staroga hrasta po kojemu su Runki poznati.
Uz hrast vodi makadamska cesta do Žlepčara u općini Gračišće, čijem bi jedinom žitelju Atiliju Poldrugovcu kao pristup do civilizacije preostao samo njezin strmi nastavak do Gračišća, koji je dio turističke Staze Sv. Šimuna, i to ako mu voda ne bi diopirala do kuće. Da stvar bude gora, Atilio Poldrugovac svijet uglavnom promatra s prozora jer se vrlo teško kreće.
„Nekada je ovim putem sve živo išlo na sajam, a sada se na njemu može vidjeti samo lisicu i strance na motorima, prođe ih dvadesetak na dan“, kazao nam je u našem kratkom susretu.
U ovom slučaju već postoji brana, i to ispod Sopota, prema Švićima i Pićanci smatraju da je samo treba očistiti i izmuljiti. Isto bi trebalo učiniti i s branom na Grobničkom potoku, smatra Nevio Lencović, jedan od stanovnika Grobnika.
„Nikako je ne bi trebalo povećavati jer nama i s ovakvom cesta bude potopljena kada su jake kiše. Trebalo bi napraviti tri male brane između nje i Grobnika, za svaki od kanala kojim se u potok ulijeva voda. Ovako, kada je cesta potopljena idemo do svojih kuća preko Gologorice ili preko Brda na Sušnjevicu, a ako je povećaju morat ćemo nabaviti trajekt“, našalio se s gorčinom Lencović. (Tekst i foto: Robi Selan)
