CIM aplikacija: Još jedan uspjeh stručnjaka iz TE Plomin

U Plominu je nedavno prigodnom prezentacijom obilježen završetak izrade i puštanje u redovni rad aplikacije za praćenje poslovanja s ugljenom (Coal information Management – CIM) što je veliki doprinos budućem praćenju ovog složenog dijela poslovanja. Aplikaciju je izradio tim sastavljen od zaposlenika HEP Proizvodnje, s lokacije TE Plomin i informatičara SIT-a, što je još jedna potvrda da HEP-ovi stručnjaci mogu vlastitim snagama ostvariti složene projekte. O poslovanju s ugljenom, namjeni ove aplikacije, njenim funkcijama, načinu realizacije i drugim pojedinostima razgovaramo s voditeljem Tima za izradu CIM aplikacije Ivicom Vukelićem. On je voditelj projekata u Sektoru za termoelektrane u HEP Proizvodnji u Zagrebu, a u Plominu radi još od 1997. godine, gdje je istodobno i prokurista (zamjenik uprave) tvrtke TE Plomin d.o.o.

* Što je to CIM aplikacija i kako je došlo do pokretanja njenog razvoja i implementacije?
- Kratica CIM dolazi od prvih slova engleske varijante naslova “Coal information Management“, a taj se anglikanizam s vremenom nametnuo kao jednostavniji za upotrebu od hrvatske varijante „Upravljanje s podacima o poslovanju s ugljenom“. Kako je poslovanje s ugljenom međunarodni posao, engleski je obavezni jezik komunikacije, a osim toga, donedavno smo imali i RWE kao partnera u Plominu pa je i za njih ovaj izraz bio razumljiviji. Riječ je o aplikaciji za praćenje svih segmenata poslovanja s ugljenom, od njegove nabave, do korištenja u elektrani kao energenta, uključujući i praćenje ostataka njegovog izgaranja.

Na ideju za razvoj i uvođenje došao sam još 2002. godine, temeljem početnih iskustava koja smo stekli u nabavi ugljena u Plominu. Ideju za željenim ciljevima i funkcijama projekta uobličio sam u jednostavan projektni zadatak i predložio tadašnjoj upravi tvrtke TE Plomin d.o.o. Nažalost, nije prepoznato niti prihvaćeno i čitava je priča pala u zaborav. Pokrenuta je ponovno 2013. godine, dolaskom direktora Mihajla Mirkovića u Plomin. U proljeće 2014. Ideju je prihvatila Uprava HEP Proizvodnje te je, u dogovoru sa Sektorom za informatiku, u srpnju te godine projekt pokrenut formalnim imenovanjem tima.

* Tko je sudjelovao u realizaciji aplikacije?
- Tim za razradu i implementaciju bio uglavnom sastavljen od kolega iz HEP Proizvodnje, s lokacije Plomin i kolega informatičara iz SIT-a. Tako da smo zapravo imali dva tima – jedan sastavljen od energetičara i drugi od informatičara, koji sam ja vodio, bile su još kolege s lokacije, koji najbolje poznaju ovu problematiku: Živko Cetina, Jakov Batelić, Miranda Licul Kožljan i Igor Arapović. Timu je pridružen i Dalibor Blažević iz Sektora za nabavu, koji od početka kupnje ugljena iz uvoza sudjeluje u pripremi nabave u segmentu tendera, natječaja, ugovaranja, praćenju realizacije, itd. U fazi razvoja korisničkih modula, u Tim je uključena i kolegica Ana Martinčić, također s lokacije Plomin, koja je dala veliki doprinos u konkretizaciji operativnih dijelova aplikacije. Informatički dio Tima, u šali nazvan „inTIM“ vodio je Patrik Franković. Suradnja timova na ovom projektu, kao i općenito HEP Proizvodnje i SIT-a , bila je izuzetna, a tome smo, smatram, puno doprinijeli i Patrik i ja, kao uigrana ekipa koja je već realizirala nekoliko sličnih projekata.

* I tako se počeo stvarati, i na kraju i rodio CIM?
- Da meni osobno bilo je veliko zadovoljstvo raditi na ovom projektu i surađivati sa svim kolegama. Njegovim završetkom posebno sam sretan i ponosan da je CIM aplikacija ipak prepoznata kao vrijedna i potrebna te da je ipak na kraju realizirana. Ponovo smo dokazali da imamo i ideje, i ljude, i znanje i da možemo sami napraviti nešto korisno. Kad smo već kod toga, po mom mišljenju i dosadašnjim iskustvima, kolege iz SIT-a vrhunski su stručnjaci, sposobni riješiti sve zahtjeve koje imamo mi iz društva članova HEP grupe. Vjerujem da bi ova aplikacija mogla biti HEP-ov proizvod, kao uostalom i PPE i još neke druge koje smo u HEP-u sami napravili.

* Možete nam reći nešto više o samom poslovanju s ugljenom?
- Najprije, neke brojke vezane za ugljen, koje su same po sebi impozantne. Od početka rada Termoelektrane Plomin 2 (TE Plomin d.o.o.) 2000. godine, odnosno od početka kupovanja ugljena iz uvoza, nabavljeno ga je 14,7 milijuna tona, u vrijednosti preko 1,1 milijarde američkih dolara. Od tog ugljena, osim dijela koji je prodan trećim tvrtkama, proizvedeno je 33,9 TWh električne energije, što su gotovo dvije ukupne godišnje potrošnje Hrvatske. Samo poslovanje s ugljenom vrlo je složeno i opsežno prema obujmu poslova i aktivnostima koje su u njega uključene. Proteže se od standardnih postupaka u nabavi (natječaj, evaluacija, ugovaranje…), praćenja realizacije (utovar, put broda, istovar, uzorci…), kontrole količine i kvalitete, tehnološkog korištenja ugljena (izgaranje, iskoristivost, emisije dimnih plinova..), zbrinjavanja ostataka izgaranja (pepeo, šljaka, gips) te plaćanja, koja se provode u svim pojedinim fazama i segmentima. Osim toga, složenost povećava i činjenica da je riječ o međunarodnom poslovanju i to u području pomorskog transporta koji, sam po sebi, ima svoje čvrste zakonitosti. Dakle, imamo veliki broj sudionika, veliki broj dokumenata koji među njima kolaju te ogroman broj podataka koji se u njima nalaze. Primjerice, samo analiza ugljena svake isporuke sadrži pedesetak stavki, a prate se tri takve analize: iz ugovora, u luci utovara, i konačno, u luci istovara, tj. kod nas u Plominu. Do sada smo imali 224 broda pa probajte izračunati o kojem broju podataka se radi! Tu su još i svi ostali podaci koji se prate: jedinične cijene, ukupni troškovi, carine, eventualni penali, rokovi, kontrole, kvalitete, porijekla ugljena (zemlje/ugljenokop)…

* Koja je uloga CIM aplikacije u svemu tome?
- Svi ti relevantni podaci sada ulaze u jedinstvenu bazu podataka i dostupni su korisnicima, sukladno njihovim ovlaštenjima pristupa. Primjerice, za svaki isporučeni brod mogu se u aplikaciji pronaći podaci: kojem ugovoru pripada, kada je utovaren ili istovaren, količina ugljena koju je dopremio, od kuda je ugljen, tko je obavljao kontrolu kvalitete/količine, analize ugljena po ugovoru, kod utovara, kod istovara, po kojoj cijeni je kupljen, model formiranja konačne cijene, je li bilo kakvih penala, kada i koliko je plaćen, kolika je plaćena carina…

Svi podaci koji se nalaze u dokumentima, nalaze se sada i u aplikaciji. Osim toga, svaki dokument iz kojeg su podaci uneseni skenira se i unosi, tako da se u aplikaciji može vidjeti i u izvornom odliku. Ugrađen je i link na aplikaciju „Marine Traffic“, preko koje se može precizno pratiti put svakog broda prema Plomin Luci i u svakom trenutku vidjeti njegova luka utovara, trenutna pozicija, brzina, konačno odredište itd.

* Tko su izravni korisnici CIM aplikacije i kakvu će korist imati?
- CIM aplikacija će svojim funkcijama i mogućnostima značajno doprinijeti poboljšanju poslovanja s ugljenom, i zaposlenicima koji operativno provode ovo poslovanje, znači aktivnim korisnicima te svima ostalima kojima trebaju samo informacije i podatke iz pojedinih segmenata poslovanja, odnosno pasivnim korisnicima. Prema toj načelnoj podjeli su strukturirani i sadržaji pojedinih modula aplikacija, kao i odobrenje pristupa korisnika. Zaposlenici koji se operativno bave segmentima poslovanja s ugljenom zaduženi su, svatko u svom dijelu, za unos podataka i up-loadanjem dokumenata u aplikaciju. Za njih će to, nažalost, biti dodatni posao, ali s obzirom na dinamiku dolazaka brodova, prosječno jedan mjesečno te informatičke mogućnosti elegantnih rješenja za unos, to nikako neće biti i dodatno opterećenje. A korist u pristupu trenutnim operativnim podacima, u kreiranju gotovih izvještaja za željena razdoblja, neusporediva je s prijašnjim načinom rada. U prvom koraku, CIM aplikacija je obuhvatila praćenje svih podataka od potpisa ugovora s dobavljačem do isporuke u Plominu, uključujući i sve komercijalne podatke. 

U slijedećem koraku, planira se povezivanje ovih podataka s tehnološkim procesom, njihova obrada i modeliranje s ciljem optimiranja troškova proizvodnje.

* Znači,aplikacija se može dalje razvijati i nadograđivati. Što slijedi?
- Za sada aplikacija ne obrađuje tehničke podatke (analize ugljena), odnosno podaci su dostupni kao povijesni podaci, u funkciji pregleda. Postoji samo mogućnost pregleda analize svake željene isporuke, kao i usporedbe tri isporuke prema željenom izboru. To, na određeni način, daje mogućnosti zaposlenicima HEP Proizvodnje da na jednostavan način imaju pregled svih ugljena i dovode u korelaciju njihove karakteristike s njihovim korištenjem u tehnološkom procesu. U smislu korištenja svih podataka u cilju optimiranja troškova, s obzirom na ugrađenu automatsku regulaciju blokova, tu – za sada – i ne može biti značajnije primjene. No, tu dolazimo do mogućeg sljedećeg koraka. Podatke sadržane u CIM aplikaciji trebalo bi povezivati s podacima tehnološkog procesa, tako da se proces optimira, u skladu s ugljenom koji se trenutno troši. To može biti određena isporuka za koju se zna analiza svih relevantnih podataka (pedesetak podataka), ili mješavina nekoliko isporuka, za koju se, za svaku od njih, zna analiza. Za to bi trebalo izraditi matematički model koji bi povezivao ugljen i tehnološki proces, a koji bi na temelju obrade tih podataka davao trenutne naputke za optimalno vođenje tehnološkog procesa bloka. Nadalje, u modeliranje je moguće uključiti i ostatne proizvode (gips, šljaka, pepeo), koji se deponiraju ili prodaju građevinskoj industriji i koji također moraju zadovoljiti određene kriterije u smislu njihovih analiza. Potom, i dimne plinove s dozvoljenim graničnim vrijednostima, uključujući CO2, za koji se plaćaju naknade. Nabavka budućih isporuka mogla bi se također vezati na podatke koje bi ovaj matematički model definirao s ciljem traženja optimalnih ugljena, uključujući sve utjecajne faktore (iskoristivost energije), cijene, ekologiju, ostatne proizvode izgaranja… itd.) To se može postići nadogradnjom CIM aplikacije, ili samo korištenjem njene baze za povezivanje s nekom drugom aplikacijom, koja bi vrtjela matematički model. No, u kojoj god varijanti, izvor podataka bit će CIM-ova baza podataka.

* Je li sve to izvedivo?
- Čini se dosta futuristički, ali vjerujem da je izvedivo, štoviše, da će sigurno jedan dan biti ostvareno, a što prije, to bolje! Posao je sigurno kompleksan i zahtjevan, ali njegovi rezultati mogu biti izuzetno korisni. Nadajmo se da je pred plominskim elektranama bar još jedna milijarda $ ugljena.

Franković: CIM aplikacija – pilot projekt u više aspekata

Voditelj informatičkog djela Tima Patrik Franković (projektant aplikacija u Sektoru za informacijsko-komunikacijske tehnologije HEP-a d.d., Područna služba Rijeka, smješten na lokaciji Plomin) kazao nam  je nešto više o tom aspektu rada na aplikaciji i što za njih u SIT-u on predstavlja.

- CIM aplikaciju razvio je posebno formiran tim ljudi unutar Sektora za informacijsko-komunikacijske tehnologije. Sastajao se od petero članova, različitih profila i iskustava. Važno je naglasiti da tim imao vrlo malo iskustva u tehnologiji koja je korištena u razvoju (Ocache ADF-Application Development Franework). No, i pored toga je odlučeno da CIM aplikacija bude pilot projekt s više aspekata u višekorisničkom razvoju, u učenju nove tehnologije i alata, u primjeni nove metodologije razvoja, u primjeni novih oblika komunikacije, u postavljanju i primjeni novih standarda u razvoju, u stvarnom, ne deklarativnom timskom radu. U cilju postizanja navedenih ciljeva, periodički su se održavale jednodnevne ili višednevne radionice, koje su na kraju bile pun pogodak, jer su se na njima brže uočavali, ali i brže rješavali problemi te je kreativnost bila na višoj razini nego u distribuiranom načinu rada. Također, uveli se dnevni „daily scrum“ (što je termin iz agilne metodologije) sastanci, koji su uvelike povećali intenzitet i dinamiku rada, ali i osjećaja rada u timu. Sve je to rezultiralo da se zadnjih par mjeseci razvoja osjetilo značajno povećanje produktivnosti i efikasnosti, i to iz više razloga: ujednačila se razina znanja tehnologije, tim se bolje upoznao, a integracijski problemi i standardi su se rješavali na radionicama. Ono što valja posebno naglasiti jest činjenica da su mladi i neiskusniji članovi tima: Mirjana Lončar, Ivana Tadić i Luka Kolembus, ponijeli teret veličine razvoja, od ideje do realizacije, ali naravno, uz budnu pratnju i pomoć dvojce iskusnih kolega- mene i Gordana Krstičevića. Postavljeni standardi i iskustvo u razvoju CIM projekta jedan su od temelja rada s ADF tehnologijom u SIF –u te se na taj način uvelike povećala produktivnost u razvoju, uz zadržavanje kvalitete. Dodajmo još da su kolege iz SIT-a svoje iskustvo u razvoju CIM aplikacije podijelili i na HOUG konferenciji, gdje su za svoju prezentaciju osvojili prvo mjesto u kategoriji „Razvoj i razvojni alati“.