Buzetska javna rasprava o prostornom planu s figom u džepu
Udruga Zelena Istra oglasila se 9. siječnja priopćenjem s potpisom njezine predsjednice Dušice Radojčić u kojemu javnu raspravu o izmjenama prostornog plana koju je Grad Buzet organizirao u blagdansko vrijeme, od 30. prosinca do 13. siječnja, ističe kao primjer kako tijela javne uprave u Istarskoj županiji nevoljko primjenjuju obaveze koje proizlaze iz propisa koji reguliraju pravo građana na pristup informacijama i sudjelovanje u odlučivanju te nastoje ignoriranjem ili krivom interpretacijom ograničiti dostupnost informacija, a sudjelovanje javnosti u postupcima odlučivanja svesti na puko zadovoljavanje forme.
Smatraju da osuda takvog čina mora biti tim snažnija što se radi o jednom od najvažnijih dokumenata kojim se odlučuje o kvaliteti života i rada u lokalnoj zajednici, u kojem bi upravo građani morali dati najveći doprinos. Radojčić napominje da je priopćenje nastalo u okviru projekta "Otvoreno i uključivo upravljanje komunalnim uslugama i prostornim resursima - Commun Sense", koji financira Europska unija u sklopu I. komponente programa IPA, a sufinancira Ured za udruge Vlade Republike Hrvatske te da se stavovi izneseni u priopćenju ne mogu se smatrati stavom Europske unije niti Ureda za udruge Vlade Republike Hrvatske.
„Lukav“ datum održavanja
„Dobra europska praksa nalaže utvrđivanje trajanja javne rasprave u odnosu na važnost i složenost dokumenta za koji se od građana nastoji dobiti mišljenje. Rok od samo 15 dana smatra se nerazumnim budući da ne omogućava primjereno informiranje odnosno čitanje dokumenata i pripremu komentara. Dobra praksa ne dopušta organiziranje javne rasprave u vrijeme praznika, a ako to nije moguće izbjeći, rasprava se mora produljiti barem onoliko dana koliko su oni trajali“, piše Radojčić u priopćenju i nastavlja:
„Nema nikakve sumnje u to što je Grad Buzet htio postići organiziravši ponovnu javnu raspravu u vrijeme novogodišnjih praznika i blagdana. Sebi su dali mjesece za pripremu ponovne izmjene Prostornog plana (od ožujka 2016.), a javnu raspravu namjerno skratili i otežali «lukavim» datumom njenog održavanja. Javni uvid u plan omogućen je samo za radnog vremena od 7 do 15. Na internetu je objavljeno obrazloženje i tekstualni dio plana, koji imaju ukupno 114 stranica, dok se grafički dio plana sastoji od 22 dokumenta. Iz obrazloženja se ne može iščitati što je mijenjano jer je tekst nanovo napisan u odnosu na tekst na javnoj raspravi u ožujku 2016. To ne sprječava Grad Buzet da upozori građane: «Nova mišljenja, prijedlozi i primjedbe na izmijenjeni Prijedlog plana za I. ponovnu raspravu mogu se podnositi samo u svezi s dijelovima Prijedloga plana za I. ponovnu raspravu koji su u odnosu na prvi Prijedlog izmijenjeni.” Međutim, izmjene nije moguće nikako identificirati. Ako građani žele obrazloženje, mogu ih doći pokušati dobiti na javnom izlaganju 10. siječnja – tri dana prije kraja roka za davanje primjedbi. No svi oni koji su nekad pokušali dobiti smislena obrazloženja na takvim javnim raspravama, znaju kako to (ne)ide.
U objavi informacije o ponovnoj javnoj raspravi stoji samo da se prema čl. 104. Zakona o prostornom uređenju «ponovna rasprava provodi ako se Prijedlog plana zbog prihvaćenih mišljenja, prijedloga i primjedbi u javnoj raspravi ili iz drugih razloga promijeni tako da nova rješenja nisu u skladu s programskim polazištima iz Odluke o izradi plana, ako se promijeni granica građevinskog područja ili ako se promjenom utječe na vlasničke odnose.” Iz tog obrazloženja javnost ne može znati koja je točno greška ili propust uzrok ponovne javne rasprave PPU grada Buzeta.
Treba posebno naglasiti da se uvažavanje primjedbi građana koji ukazuju na nezakonitosti u postupku ne može smatrati uključivanjem građana u donošenje odluka. Uključivanje pretpostavlja savjetovanje sa zainteresiranim predstavnicima u ranoj fazi odlučivanja, kada su sve opcije otvorene tj. kada postoji mogućnost oblikovanja temeljnih odredbi plana.
Ponovo izostala procjena utjecaja na okoliš
Jedna od osnovnih primjedbi Zelene Istre tijekom javne rasprave o prvim izmjenama istog plana u ožujku 2016. bila je izostanak strateške procjene utjecaja na okoliš, koja se ni u ovim ponovljenim izmjenama opet ne spominje. U Izvještaju o provedenoj javnoj raspravi o izmjenama PPUG Buzeta održanoj u ožujku u odgovoru na ovu primjedbu Zelene Istre Grad Buzet odgovara da su se obratili «na ukupno 5 naslova» na razini države i županije, koji su im dopustili izmjene bez strateške procjene utjecaja na okoliš.
Umjesto da im građani vjeruju na riječ, što je u prethodno opisanim okolnostima vrlo teško, dobra praksa nalaže da se sve informacije važne za odlučivanje o nekom dokumentu na javnoj raspravi objavljuju na istom mjestu na kojem je objavljen i sam dokument i to u onom času u kojem su dostupne, primjerice mišljenja nadležnih tijela. Na taj način javnost tijekom javne rasprave može imati uvid u sve elemente važne za odlučivanje. Stoga bi informacija o poduzetom u vezi sa strateškom procjenom utjecaja na okoliš trebala biti dio objavljene dokumentacije, kao i dio tekstualnog dijela izmjena PP-a.
Sumnja u ispravnost odluke da za izmjene PPUG Buzeta nije potrebna strateška procjena utjecaj na okoliš tim su veće pošto se u odluci o pokretanju postupka izmjene iz travnja 2014. među ciljevima izmjene plana nigdje ne spominje gospodarenje otpadom kao jedno od rješenja koje će se mijenjati – dok se u stvarnosti pokušala ozakoniti kompostana u zoni Mala Huba 2 i to bez prethodnog donošenja Plana gospodarenja otpadom. Kako bi se otklonila svaka sumnja da ta namjera ostaje i dalje, u konačnom tekstu PPUG Buzeta treba izričito stajati:„Građevine za preradu i oporabuotpada smiju se graditi samo unutar zone poslovne komunalno – servisne namjene (K3) Griža“.
Savjetovanja na loklnim razinama iznimka umjesto pravilo
Uključivanje građana u donošenje odluka jedna je od osnovnih karakteristika demokratskih društava. Po svemu sudeći, ne samo Buzet već i cijela Istra daleko su od tog standarda. Prema riječima Povjerenice za informiranje, «provedba savjetovanja s javnošću na lokalnim razinama – u županijama, gradovima i općinama – predstavlja više iznimku nego pravilo», a «povjerenje građana u institucije vlasti je upravo u ovim trenucima na najnižim granama».
Interes građana za sudjelovanjem u postupcima donošenja odluka kad je okoliš u pitanju sve je veći, dok onaj za njihovim smislenim uključivanjem ostaje isti – postupci se svode na formalnost. Transparentnost i uključivanje javnosti u proces odlučivanja temeljni su za borbu protiv korupcije u Hrvatskoj, u kojoj je ona duboko ukorijenjena. U tome prepoznajemo i glavni razlog zaostajanja uključivanja javnosti u postupke odlučivanja“ zaključuje Dušica Radojčić u priopćenju Zelene Istre.
