Marić sutra sa slovenskim ministrom gospodarstva o Cimosu
Ministar državne imovine Goran Marić sutra se sastaje sa slovenskim ministrom gospodarstva Zdravkom Počivalšekom kako bi razgovarali o budućnosti Cimosa. Slovenski Dnevnik piše da su tumačenja obiju strana, nakon pridobivenih pravnih mišljenja, potpuno različita.
Iako je Dnevnik prije nekoliko dana pisao da je u slučaju Cimosa Hrvatska ispunila svoje obaveze, a Cimos nije, u današnjem članku objavljuju nove podatke, prenoseći očitovanje bivšeg prisilnog direktora Cimosa Franca Krašovca iz vremena od 1996. do 2013. Taj list nije uspio razgovarati s Krašovcem, ali vjerodostojnost njegovih teza potvrdio im je član Nadzornog odbora Cimosa Andro Ocvirk, koji je preuzeo vođenje tvrtke nakon odlaska Krašovca.
Prema Dnevniku, Cimos i DAB su nakon dugih pregovora 1999. godine dogovorili da će DAB svoja potraživanja prema Cimosu prenijeti na poduzeća Cimos Buzet i Cimos ljevaonica Roč. Time bi DAB dobio 51-postotni udio, a Cimos zadržao 49 posto. Sporazum je predviđao i to da će oba društva kao ovlaštenici DAB u postupku prisilne naplate od Cimosa tražiti naplatu potraživanja. U idućem koraku te su tvrtke trebale svoja potraživanja pretvoriti u kapital Cimosa i time dobiti 26-postotni udio u njegovom temeljnom kapitalu. DAB i Cimos su također dogovorili da će osnovati tvrtku Cimos Hrvatska, te da će se njoj pripojiti Cimos Buzet, Cimos ljevaonica Roč i PPC Buzet. U Cimosu Hrvatska osnovni udio DAB-a određen je na 40 posto, a koparski Cimos imao bi ostatak.
S druge strane, piše Dnevnik, DAB je trebao preko hrvatskog Ministarstva pravosuđa isposlovati izuzeće zabrane raspolaganja Cimosovima nekretninama u Hrvatskoj. Samo u tom slučaju Cimos bi mogao prenijeti nekretnine, po knjigovodstvenoj vrijednosti procijenjene na 22,5 milijuna eura na Cimos Buzet i Cimos ljevaonicu Roč, što je bio ključan element dogovora. Drugim riječima, sve što je bilo dogovoreno sporazumom Cimos je ispunio, a DAB velikim dijelom nije, piše ljubljanski Dnevnik.
Planirana dokapitalizacija Cimosa Buzet i Cimosa Roč, koja je s jedne strane uključivala prijenos potraživanja DAB-a u njihov kapital, a s druge strane Cimosov ulog u nekretninama, krajem godine predana je sa zahtjevom za upis riječkom Trgovačkom sudu. Budući da DAB nije osigurao izuzeće zabrane raspolaganja nekretninama, bio je odbijen. Zabrana raspolaganja nekretninama opterećivala je poslovanje Cimosa u Hrvatskoj, a kako nisu mogli dizati kredite osigurane nekretninama, sve investicije financirale su se iz Slovenije, piše Dnevnik.
