Demetlika: Gašenje proizvodnje Cimosa bilo bi ravno katastrofi
Krajem mjeseca istječe rok koji su Talijani dali slovenskim vlastima za kupnju Cimosa iz Kopra. U pitanju su radna mjesta Cimosa u Buzetu, Roču i Labinu, ali i ona u kompaniji u cjelini, njih oko 4000, donosi Jutarnji list.
Koparski Cimos, koji u Hrvatskoj ima tri pogona s više od tisuću zaposlenika, novi je vrući krumpir u odnosima između Zagreba i Ljubljane.
Dugogodišnji spor slovenske i hrvatske strane oko dugovanja Cimosa prema bivšoj Riječkoj banci, a potom Državnoj agenciji za sanaciju banaka i osiguranje štednih uloga (DAB), koja je preuzela to potraživanje, odavno je prešao granice klasičnog poslovnog spora pa će ga sada pokušati riješiti - političari.
Pritisak za pronalaženje rješenja dolazi i iz lokalnih zajednica u Istri u kojima Cimos posluje, pa Tulio Demetlika, gradonačelnik Labina i saborski zastupnik, upozorava da bi gašenje proizvodnje Cimosa u Hrvatskoj, a posebno na Labinštini, bilo ravno katastrofi. Cimos, inače, na labinskom području ima pogon za tehnološku obradu, u kojem radi 300-tinjak zaposlenika. Ovdje valja naglasiti kako je jedan od prijedloga talijanskih ulagača bio gašenje proizvodnje u Labinu.
- To bi značilo još 300 ljudi na burzi rada, pa ne moram posebno naglašavati da bi to bila katastrofa. Treba učiniti sve da Cimos očuva proizvodnju i radna mjesta. Kada je, pak, riječ o samom sporu, jasno je da Cimos nije ispunio svoje obveze prema Hrvatskoj i da svoj dug mora podmiriti. Interes države tu treba zaštiti – kazao je Demetlika za Jutarnji list.
