Sponza o pravnoj nesigurnosti po pitanju društvenog vlasništva
Saborski zastupnik IDS-a Giovanni Sponza 16. veljače u Hrvatskom je saboru u ime Kluba zastupnika IDS-PGS-RI zatražio stanku na temu tretiranje statusa vlasništva nad neizgrađenim zemljištem za područje Grada Vodnjana. Naime, kako je kazao Sponza, „za zemljište koje je tijekom 1990. i 1991. bilo unutar granica građevinskog područja Grada Vodnjana donijeta je nepravomoćna sudska odluka koja navedeno zemljište tretira kao vlasništvo države i kao poljoprivredno zemljište, što je u ovom slučaju stvorilo pravnu nesigurnost, otvorilo brojna pitanja s potencijalnim posljedicama i štetama za sve općine i gradove u RH“.
- Na teritoriju RH društveno vlasništvo ukinuto je tijekom 1990. godine, kada je započeo proces pretvorbe društvenog vlasništva. Jedno od temeljnih pravila koja su se primjenjivala u pogledu pretvorbe društvenog vlasništva bilo je da su nekretnine koje su se vodile kao društveno vlasništvo i nalazile se unutar granica građevinskog područja postale vlasništvo općina i gradova, a zemljište izvan tih granica temeljem Zakona o šumama iz 1990. i temeljem Zakona o poljoprivrednom zemljištu iz 1991. postalo je vlasništvo RH, pojasnio je Sponza dodavši:
- Danas, nakon 27 godina, još uvijek raspravljamo o društvenom vlasništvu. I to iz razloga što od strane nadležnih državnih tijela kontinuirano dolaze novi i promijenjeni pravni stavovi i propisi koji odstupaju od prihvaćenog načina rada i mijenjaju dosadašnju praksu koja isključivo ide na štetu općina i gradova, istaknuo je Sponza.
Saborski zastupnik IDS-a kao posljedice toga naveo je „nepotrebne, duge i skupe sudske sporove između države s jedne strane i općina i gradova s druge strane, kočenja kako javnih tako i privatnih investicija, a na koncu država spori i želi oduzeti općinama i gradovima vlasništvo nad ulicama, trgovima, grobljima…“.
- Imamo nelogične i krajnje apsurdne situacije. Naš Klub je stava da je krajnje vrijeme da učinimo zaokret. Da počnemo promišljati ispravno i to na način da su državnoj razini općine i gradovi partneri, da kao partneri zajednički težimo bržem gospodarskom rastu, većem broju investicija, većem broju radnih mjesta te da pravnu nesigurnost kao posljedicu neusklađenosti pozitivnih propisa počnemo rješavati npr. Zakonom o upravljanju i raspolaganju imovinom u vlasništvu RH. I to na način da se propiše da svo zemljište koje se nalazi unutar Generalnog urbanističkog plana te je svojevremeno bilo u režimu društvenog vlasništva, postane vlasništvo općina i gradova, kazao je Sponza.
- Takvim stavom prekinuli bi se sudski sporovi, izbjegli visoki sudski troškovi, ubrzale investicije, otvarala nova radna mjesta, a time bi više prihoda imala i državna i lokalna razina, smatra Sponza istaknuvši da je to „win-win rješenje u kojem nitko ne gubi, a svi dobivaju“.
- Zato naš Klub drži da je došlo vrijeme da se zemljišta koja su trenutno u vlasništvu RH a nalaze se unutar Generalnog urbanističkog plana te su svojevremeno bila u režimu društvenog vlasništva prenesu u vlasništvo općina i gradova. Naš Klub stava je da državna razina u prvom redu treba osigurati pravni okvir i funkcioniranje istog, kazao je Sponza te zaključio:
- U tom smislu pozivamo nadležne u Vladi i očekujemo da Vlada što prije otvori raspravu cjelovitih zakonskih rješenja u Saboru.
