Poropat: Istra će ostati jedinstvena kao rudari 1921. godine
"Istra je bila i ostat će jedinstvena kao rudari 1921. godine", poručio je 2. ožujka na labinskom dijalektu predsjednik Vijeća Labina Valter Poropat na obljetnici događaja na tzv. Krvovoj placi na Vinežu. Na tom su mjestu naime 2. ožujka 1921. godine rudari stupili u štrajk i samostalno organizirali proizvodnju, a ti će događaji kasnije postati poznati pod imenom Labinska republika. Poropat je rekao da su tih dana rudari bili vrlo složni, bez obzira na nacionalnost, te su time pokazali da ujedinjeni mogu mnogo toga postići. S Leopoldom Družetom, jednim od najstarijih rudara položio je vijenac u spomen na događaje na Krvovoj placi, zapaljena je svijeća te je odana počast preminulim rudarima.
Profesor povijesti Tullio Vorano govorio je o samim događajima 1921. godine, rekavši da je osnovni povod štrajka bilo fašističko nasilje, odnosno paljenje radničkog doma u Trstu te fizički napad na sindikalnog vođu Ivana Pipana, no razlozi su bili dublji. Od kraja 19. stoljeća naovamo bilo je desetak štrajkova, a uoči onog iz 1921. inflacija je skočila na tristo posto. Rudari su, ispričao je Vorano, tražili veće plaće, no uprava je to odbijala bojeći se da će ugljen biti preskup. Na koncu, pobuna rudara je slomljena, a poginuli su Maksimilijan Ortar i Adalbert Sikora, dok je od posljedica ranjavanja kasnije preminuo Franjo Margan.
Sami rudari pokazali su se kao vrlo složni i solidarni, bez obzira na nacionalnost, ali su ujedno dokazali da mogu sami upravljati. Za vrijeme štrajka sami su organizirali proizvodnju, čak je i prodano nešto ugljena. Na koncu, rudarima se sudilo, ali porota ih je oslobodila, a svu odgovornost na sebe je preuzeo Pipan. O socioekonomskim obilježjima Labinštine i gospodarskim okolnostima u kojima se dogodilo štrajk govorio je Josip Štemberga, jedan od rukovoditelja posljednjeg ugljenokopa u Tupljaku, a nastupili su i najmlađi Labinjani. (Tekst i foto: Kristian Stepčić Reisman)
