Što su Kanfanarci radili prije dvjesto godina, kad je urod bio slab?
U punoj Galeriji Malenica u Kanfanaru 31. svibnja predstavljena je knjiga Marka Jelenića Kanfanar 1811.-1825. Demografska kretanja i svakodnevica u životu jedne župe izdana od strane Udruge Dvegrajci. Tom su prilikom o knjizi govorili recenzent prof. dr. sc. Slaven Bertoša, mr.sc. Jakov Jelinčić te autor prof. Marko Jelenić.
Knjiga predstavlja jedan potpuno novi doprinos poznavanju kanfanarske prošlosti, pošto je obrađeno razdoblje do sada unutar znanstvene zajednice vrlo slabo bilo istraženo i većim dijelom nepoznato. Knjiga, prema riječima prof. dr. sc Slavena Bertoše namijenjena znanstvenoj javnosti, ali i širem čitateljstvu obrađuje razdoblje koje dijeli 1811. i 1825, odnosno godine prijelaza Istre iz francuskih u habsburške ruke. Ona u kratkim crtama daje pregled razvoja kanfanarskog kraja, ali govori i o dosadašnjoj historiografskoj produkciji o ovome kraju.
Unutar nje svoje mjesto našla su poglavlja o crkvenoj povijesti, osnutku škole, franciskanskom katastru, bilježničkim spisima, toponimiji, popisu stanovništva, a u drugom dijelu i demografska kretanja. Mr. sc. Jakov Jelinčić naglasio je važnost rada na arhivskim vrelima i njihovu brojnost, te napomenuo da je autor u tom poslu pokazao veliku zrelost. Sam autor Marko Jelenić, prof. Govorio je o metodologiji istraživanja i pisanja.
Radi se o minucioznoj rekonstrukciji mnogih segmenta svakodnevnog života na području Kanfanarštine. Razdoblje je to kada su značajnije oscilacije klimatskih prilika utjecale na urod, koji je bio puno slabiji nego uobičajeno. Agrarna kriza uzrokovana klimatskim neprilikama uvjetovala je tako krizu mortaliteta većih razmjera tijekom 1817., pa ponovno 1824. na samom kraju upućene su zahvale svima koji u pomogli u realizaciji knjige, a osobito Davidu Medenu za izradu naslovnice te Općini Kanfanar čijim je sredstvima knjiga tiskana.
