More je naš najvrjedniji resurs, moramo ga zaštititi od rebraša
Gradovi Poreč, Rovinj i Novigrad u suradnji s Institutom za poljoprivredu i turizam iz Poreča te Centrom za istraživanje mora Instituta Ruđer Bošković iz Rovinja krenuli su u monitoring invazivnih vrsta Sjevernog Jadrana, posebice rebraša.
Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić, Rovinja Marko Paliaga i Novigrada Anteo Milos održali su 26. veljače, u Maloj vijećnici Grada Poreča, sastanak s Barbarom Sladonjom iz porečkog Instituta te Paolom Paliagom iz rovinjskog Centra na temu monitoringa rebraša, ili morskog oraha (Mnemiopsis leidyi), invazivne vrste koja je iz voda istočnih obala Sjeverne Amerike u Mediteran stigla 1982. najvjerojatnije u balastnim vodama tankera. Imaju dvije lovke i osam uzdužnih pločica nalik na rebra, po kojima su dobili ime.
U našim vodama Mnemiopsis leidyi prvi put je zabilježen 2005., a od 2016. godine se i prvi put udomaćio, otkad ih prati Institut iz Rovinja. Paolo Paliaga objasnio je da je ova vrsta potpuno bezopasna za ljude, ali da će njeno prisustvo u vodama Sjevernog Jadrana zasigurno uzrokovati nepovratne promjene u eko-sustavu.
- Rebraši su kod nas u velikim količinama primijećeni na području od Tršćanskog zaljeva, Venecije pa do Premanture, a najranije su zamijećeni u Kopru gdje su također dospjeli putem balastnih voda brodova. Njihov invazivni utjecaj, koji je doveo do katastrofalnih posljedica na ribarstvo do sada je pretrpjelo Crno more, Azovsko more, Baltičko more i Kaspijsko jezero. rekao je Paliaga. S obzirom na to da je Sjeverni Jadran bogat zooplanktonom i zbog rijeka koje u njega donose hranjive tvari, ne čudi da se rebraš na našim područjima zadržao. Paliaga je naglasio da je situacija zasad pod kontrolom, ali da rebraši mogu predstavljati potencijalno veliku opasnost za ribarstvo jer samo jedna jedinka po kubičnom metru može pojesti sve planktonske organizme u količine od 4 do 100 litara morske vode.
Ima ih dvostruko više
- Ove godine je njihova brojnost bila dvostruko veća. Svakodnevno obilazimo obalu kod Rovinja, a na mjesečnoj bazi i brodom duž zapadne obale Istre pa do ušća rijeke Po. Zimi se rebraši povlače, sada ih ima jako malo i njihov je utjecaj beznačajan. Međutim, ljeti je njihov utjecaj značajan. Za sada nisu imali utjecaj na sardele, ipak, brojnost inćuna i lignji je pala, ali se to ne može nužno povezati s rebrašima, već je to vjerojatno posljedica pretjeranog izlova, rekao je Paliaga.
Naglasio je da se rebraši u Jadranu hrane sitnim meduzama, školjkašima i sitnim račićima, te da je za sada situacija pod kontrolom, a da će se financijskom podrškom triju gradova olakšati monitoring našeg djela Jadrana, pratit će se stanje zooplanktona i situacija sa stokovima ribe. Gradonačelnik Poreča Loris Peršurić rekao je da je u proračunu Grada za kopnene i morske invazivne vrste osigurano 100 tisuća kuna.
- Svaki će grad, sa po 27 tisuća kuna godišnje sljedeće tri godine potpomagati rad i istraživanje naših instituta, prvenstveno invazivnih vrsta u Jadranu, rekao je Peršurić.
- More je naš najvrjedniji resurs s kojim, kao i sa svime, treba odgovorno upravljati. Zadovoljan sam da smo mi i Grad Novigrad prihvatili inicijativu Grada Rovinja da se skupa uhvatimo u koštac sa ovom problematikom rebraša. Ovaj prirodni fenomen koji se pojavljuje po cijelom Jadranu treba na vrijeme detektirati i pritom se početi s njime baviti na način da gradovi financijski podrže znanstveni rad naših instituta. Tim više, nedavno razgovarao sam i s talijanskim Gradom Chioggiom koji je također zainteresiran jer se svi susrećemo s jednakom problematikom, zaključio je gradonačelnik Peršurić.
Prema riječima Barbare Sladonje iz porečkog Instituta, u sklopu monitoringa osnovat će se Centar za invazivne vrste u kojem će građani i turisti moći dobiti sve informacije o tim vrstama. - Zainteresirane skupine koje će biti uključene su ribarske zadruge, turisti i građani prema kojima će se popularizirati navedena tema, a za nekoliko dana na stranicama Instituta i gradovima partnera bit će objavljen i link Centra za invazivne vrste na kojem će se nalaziti sva pojašnjenja, rekla je Sladonja i najavila održavanje edukacija na proljeće.
Treba razmišljati unaprijed
Gradonačelnik Novigrada Anteo Milos napomenuo je kako je prioritet ovog monitoringa senzibilizirati i informirati javnost o rebrašima, kao i ostale lokalne samouprave i Županiju, ali i ići prema EU Parlamentu, dok je gradonačelnik Rovinja Marko Paliaga dodao kako bi se trebala uspostaviti suradnja s tehnološkim fakultetima i institutima ne bi li se našlo rješenje za kontrolu ili pročišćavanje balastnih voda, koje su glavni uzročnik pojave ove invazivne vrste.
Zaključno, svi su se složili kako i u ovom slučaju treba razmišljati unaprijed. – Trogodišnjim monitoringom saznat ćemo što se desilo, odakle su došli i sve ostalo što će pomoći pri pronalasku rješenja. Nismo jedini, ovaj fenomen pojavio se i u drugim zemljama, stoga ćemo o našim rezultatima upoznati nadležna ministarstva, ali i Europski parlament, gdje će se odlučivati o konačnom rješenju, zaključno je rekao gradonačelnik Peršurić.
