Slovenci o turistima koji idu u Istru: 'Mi od njih nemamo ništa'
Kolone koje nastaju na ulazu u Istru na Plovaniji i Kaštelu zbog kontrola na hrvatsko – slovenskoj granici, ali i zbog prometnih veza, kada se vozila spajaju s dvotračne brze ceste u jednotračnu glavnu cestu će još neko vrijeme biti. Ulazak Hrvatske u prostor tzv. Schengena, je vrlo izgledan brzo tek nakon puštanja u promet Pelješkog mosta
Za sedamnaest (17) kilometara nove ceste prema “hrvaškoj” Istri, Slovenci moraju iskeširati oko 300 milijuna eura! Jedan dio lobista traži da slovenska država izgradi jeftiniju, bržu i ekološki prihvatljiviju varijantu rute ispod Barede. To je dakle jedna od dvije veze s hrvatskom granicom. Ključ problema možda drže Izola i Piran. Tamo je već donesen Državni prostorni plan. DARS, slovenska tvrtka za autoceste već je kupila 99 posto nekretnina na ruti, kako stambenih tako i poslovnih zgrada. Dars je dokumentaciju za ishođenje građevinske dozvole poslao Općini Piran. Odobrenje još nije stiglo kako se očekivalo, jer je vijeće općine Piran za sada obustavilo aktivnosti vezane uz brzu cestu prema hrvatskoj granici. Dars se nada da će građevinsku dozvolu dobiti čim prije. Diplomatski i strpljivo čekaju svu dokumentaciju koju nažalost više ne koči toliko Ljubljana, Maribor ili Bled već lokalna zajednica, koju je evo ironije Istarska županija podržala u naporima euro konkurencije za Europsku prijestolnicu kulture!
Kada nešto treba istarskim slovencima, oni uvijek to dobiju. Uspješni su od 1945. do danas. Nema veze što i danas neke župe “Oče naš” govore na hrvatskom jer drugog jezika nikada nisu znali… Dok slovenska, istarska primorska politika razrađuje koncepte prometnih veza na području slovenske Istre, Ljubljana i slovenski kapital mudro šute. Luka Kopar radi, ne žure autocestom od Postojne prema Rijeci, a i onih tri mjeseca ljetne gužve prema Istri ih se ne tiče. Potrpe. Jednako kako će se jednog dana, nas ticati izgradnja autoceste od Dubrovnika prema Crnoj Gori. Sigurno ćemo se rastrčati.
Jedan dio slovenskih Istrijana smatraju da gradnja nove ceste preko Lucije nema smisla ako se ne zna kuda će i gdje prometovati brza cesta do granice u Sečovlju. Tako da se stiječe dojam da je ovdje na Primorskoj, u Kopru DARS izgleda najozbiljniji sudionik, druga strana, koja je već daleko u svojim pripremnim planovima izgradnje punog profila autoceste od Kopra do Plovanije.
Neki mještani Parecaga kod Plovanije otvaraju pitanja ima li smisla takav skupi projekt, jer se dva mjeseca godišnje, guše u gužvi ali poslije nema nikog. “I još tako nitko ne stane, nemamo ništa od njih, nego Europljani mirno čekaju u koloni kako bi ušli u Istru, onu veću “hrvašku” Istru…” dodaje naš sugovornik. Bina Istra je pripremila sve za “ukapčanje” zapadnog kraka Istarskog ipsilona na europsku mrežu autocesta. Neka slovensko primorje postane Europska prijestolnica kulture i neka ih naša Istarska županija podrži. Želimo im svu sreću i uspjeh! A Europska komisija možda progleda i otkrije da je jedan razvijeni dio Europe u rukama sitnih lokalnih političkih igri. Kad se već zavlače u tunele i otkrivaju njihove mane. Ovo im je na zraku i vidi se iz aviona. (D.D./Istragram)
