Policija u Istri u šest godina zaplijenila samo 2,5 kila prstaca!

Najveća promjena koju donosi novi Zakon o morskom ribarstvu jest zabrana izlova prstaca te njihovog izvoza i trgovine. Tom je zabranom napokon u potpunosti zaštićena hridinasta obala Jadrana koja je izlovom te ukusne školjke godinama bila sustavno uništavana, donosi HRT.

Prije 20 godina, šverceri su dobili sljedeću kaznu: zapljena automobila, 50 kuna po svakome komadu prstaca te još 10 tisuća kuna zbog carinskog prekršaja. Danas pak za krivolovce zakon propisuje zatvorsku kaznu, od 6 mjeseci do 5 godina. No, naša se policija zadnjih godina nije baš proslavila. U zadnjih šest godina, zaplijenila je prstace u Istri samo jednom - dva i pol kilograma kod Marede 2020. godine. Krivolov se smanjio, ali on i dalje postoji. 

- Jednom smo svjedočili kako je jedna organizirana skupina došla u više čamaca s više osoba. Čekići, boce za ronjenje, a i osobe s podvodnim puškama. Dok se tuku prstaci, tu se skuplja riba koja jede te ostatke i onda se potamani u 10, 15 minuta i školjkaši i ribe. Jako je teško onda i reagirati i spriječiti takav krivolov osim, ako se baš tada ne nađete na tom mjestu, naglasio je Sandro Dujmović, biolog iz JU-a Natura Histrica. 

Prstac u kamen ulazi pomoću žlijezde kojom otapa stijenu. Da dosegne konzumnu veličinu treba mu i 50 godina pa ga je teško umjetno uzgojiti. Prstac nije ugrožena vrsta. Zabranjeno ga je vaditi zbog uništavanja naše hridinaste obale. Jer prije zabrane, u Istri je bilo potučeno i do 240 četvornih kilometara obale svake godine. A nakon zabrane, procjenjivalo se da se godišnje u Hrvatskoj i dalje vadi oko 5 tisuća kilograma prstaca. 

- Imam fotografiju stijene nakon izlova prstaca. Imao sam sreću da dođem baš nakon što je odštemano, zaista djeluje žalosno. Gola stijena, bez ičeg živog, prazne rupe koje samo pokazuju koliko je bila gusta populacija prstaca prije tog čina. Fotografirano je 2006. godine u zaljevu Favorzo, to je zaljev na ulazu u Limski zaljev. Negdje sam pročitao totalno neslužbeno da se za kilogram može dobiti između 1200 i 1800 eura za kilu, istaknuo je Andrej Jaklin, biolog iz Centra za istraživanje mora Rovinj.

Dok god postoji potražnja na tržištu, krivolova će biti. Ali situacija ipak ide nabolje. 

- To ne želi raditi 99 posto ugostitelja jer kazne su velike, kazneno djelo je. Čak je kazna po komadu, tako da to dolaze iznosi da je to suludo raditi, rekao je Davor Frančula, ugostitelj iz Pule. 

Davor se sjeća da je još krajem 80-ih bilo zabranjeno tući živu stijenu. Ali se moglo tući kamenje izvan mora na posebno izgrađenim splavima. Kilogram je u restoranu koštao otprilike koliko i kilogram škampa. 

- Ljudi su znali uloviti od 50, 60 do 100 kila prstaca dnevno, bilo je to izuzetno teško delo, nije bilo lako. Nikad to nisam radio. Baš sam pokušao naći nekoga tko je lovio, neće mi ljudi pričati, kao da imaju straha, rekao je Frančula.

Legalno se prstac danas može vidjeti samo na našim arhivskim snimkama. Zvuči nostalgično. Ali nije. Jer zbog gurmanskog uživanja u jednoj vrsti školjke, čovjek je uništavao sve ostale morske vrste. Stijena iz koje je izvađen prstac ostaje pusta poput mjesečeve površine, a riblja su staništa uništena. Policija pak sama ne može nadzirati cijelu obalu. Zato biolozi pozivaju i građane da prijave ako uoče da netko i dalje vadi prstace te tako uništava našu obalu.