Od Pučkog pravobraniteljstva zatražena primjena Aarhuške konvencije u projektu Plomin C
Grupa zainteresiranih građana u sastavu: prim.dr. sc. Lucijan Mohorović, vijećnik Grada Labina Mladen Bastijanić, vijećnica Općine Kršan Sanja Frankola, Bruno Poropat i Dino Debeljuh prezentirala je 11. prosinca Područnom uredu Pučkog pravobraniteljstva u Rijeci Zahtjev za pokretanje postupka zaštite humanih i demokratskih prava stečenih ratificiranjem Aarhuške konvencije u Saboru Republike Hrvatske.
Nakon razgovora s odgovornim osobama Ureda, Majom Hasanbasić i Dianom Kesonjom, donijeta su dva zaključka. Prvi glasi da je potrebno što prije dostaviti dostupne dokumente koji potrkrepljuju tvrdnje građana o povredi humanih prava koja proistječu iz stečenih prava ratificiranjem Arhuške konvencije čije implementacija obvezuje države članice EU, a drugi da će Ured na temelju priloženih dokumenata te službenih dokumenata Vlade RH , HEP-a - javnog poduzeća i resornog Ministarstva gospodarstva, kao i pozivom na postojeće ovlasti institucije Pučkog pravobraniteljstva, poduzeti mjere zaštite humanih prava, posebno prava na pristup pravosuđu kada su prava građana na zdrav okoliš prekršena a koja se primjenjuju u državama članicama EU.
EKONERG-ova Studija utjecaja na okoliš TE Plomin C je odbačena
Povod grupi građana za podnošenje navedenog zahtjeva je stav Vlade RH, koja je aktualizirala te uporno potencira izgradnju megaprojekta TE Plomin C, elektrane koja bi kao energent koristila enormne količine kamenog ugljena inozemnog porijekla, proglasivši ga projektom od izuzetne važnosti i prioritetnog nacionalnog interesa a u skladu sa Strategijom energetskog razvoja RH.
„Kao zainteresirani građani smatramo da je ova Vladina inicijativa u suprotnosti s obveznom zakonskom procedurom u kojoj se poštuje konsenzus između gospodarskih , ekoloških i socijalno-zdravstvenih interesa a u skladu sa principom održivog razvoja i standardima EU, prihvaćanjem Aarhuške konvencije“, stoji u priopćenju grupe izdanom nakon prezentacije.
Ističu da je ministar Božo Kovačević u ime Vlade RH 1998. godine supotpisao konvenciju, a Sabor RH ju je 7.veljače 2006. godine ratificirao te da je ona u pravnoj regulativi dobila poseban status u odnosu na sve postojeće zakone u RH , koji se odnose na zaštitu demokratskih i humanih prava na. Njome se građanima osigurava pravo na pravovremenu informiranost i pristupu inormacijama u sferi procedure planiranja i realizacije zahvata prljave industrije u prostoru, pravo na sudjelovanja u raspravama, pravo na suodlučivanja i pravo na besplatnu sudsku zaštitu kada su prava građana na zdrav okoliš prekršena.
„Naročito podsjećamo na izjašnjavanje građana na javnoj raspravi u Labinu i u Plomin Luci kada je EKONERG- ova Studija o procjeni utjecaja na okoliš jednoglasno odbačena jer je uočeno da je orijentirana isključivo na zadovoljenje ekonomsko-profitnih interesa partikularnih skupina sa mogućim korupcijskim ponašanjima. Nakon analize pozitivnog mišljenja Stručnog Povjerenstva utemeljeno tvrdimo da se prezentirana EKONERG-ova studija može prihvatiti jedino kao uvodu zakonsku proceduru koja će eventualno omogućiti ishođenje lokacijske i građevinske dozvole“, stoji u priopćenju.
Uz sve ostale studije i studja o utjecaju na zdravlje
Nedopustivim propustom smatraju to što EKONERG- ova studija ne obuhvaća zakonom neophodne zakonske predradnje bez kojih se ne mogu dati ocjene i konačne odluke o prihvatljivosti projekta izgradnje Bloka C TE Plomin. Navode devet studija od kojih svaka posebno mora zadovoljiti proceduru prava zainteresirane javnosti na pravodobno i iscrpnu informaciju, pravo na sudjelovanje u raspravama i pravo na suodlučivanje. To su studija utjecaja na okoliš novog uvozno – izvoznog pristana, studija o korištenju morske vode za tehnološki rashladni sistem postrojenja Bloka C, o rješenju emisija ugljičnog dioksida u skladu sa strogim standardima EU i UN-a, o novim kamenolomima, o izgradnji četiri silosa za ugljen, o primjeni najefikasnijih tehnologija za kaptažu sumpornih i dušikovih spojeva te ostalih štetnih emisija i imisija, Studija o kvaliteti poljoprivrednog zemljišta i mora Plominskog zaljeva i Kvarnera, o sanaciji postojeće radioaktivne deponije i trajnom rješenju krupnog otpada nastalog spaljivanjem milijunskih količina ugljena u bloku Bloka C, o zadovoljavanju trajne opskrbe pitkom vodom za proizvodnju tehnološke vodene pare.
Napominju da strateški partner neće imati temeljne dokumente koji zadovoljava zakone i direktive EU bez kojih se ne može izgraditi ni ti jedan objekt ako se ne zadovolje svi uvjeti Aarhuške konvencije te da je u Hrvatskoj u proceduri utvrđivanja uvjeta za investicije u prostoru zakonom obvezujuća studija o procjeni utjecaja na okoliš.
„Za stanovništvo Labinštine , Istre i područja Kvarnerskog zaljeva, problem istraživanja stupnja dosadašnjeg oštećenja zdravlja, kao i obvezna procjena budućeg utjecaja rada prljave industrije na zdravlje stanovništva je pretpostavka izgradnji objekta koji će koristiti uvozni ugljen nepoznatih geoloških svojstava.
Štetnost sagorijevanja ugljena je neupitna i dokazana epidemiološkim i laboratorijskim istraživanjem utjecaja rada TE Plomin 1 i 2, koja osim u mikroregionalnim uvjetima ima i mnogo širi zdravstveno nepovoljni utjecaj. U interesu vjerodostojnosti naše Države i poštivanja preuzetih obveza za provođenje i zaštitu humanih prava na život u zdravom okolišu, garantirana Aarhuškom konvencijom i ratifikacijom u Saboru RH, stanovnici Labinštine i Istre traže da se osim dosada zakonom obvezne izrada Studije o procjeni utjecaja na okoliš i prirodu, zakonski obveže i izrada studije o procjeni utjecaja na zdravlje“, stoji na kraju priopćena grupe građana.
